Izbor vrhovnog državnog tužioca potencijalno je problematičan zbog toga što je za novog nosioca vrhovne državne tužilačke funkcije potrebna dvotrećinska, odnosno tropetinska većina u parlamentu, a veći dio opozicije još bojkotuje rad Skupštine.
Slična situacija desila se lani, kada je članovima Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika istekao mandat, zbog čega je izmijenjen Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, što je podržala Venecijanska komisija. Izmjene predviđaju produženje mandata do izbora novih članova iz reda uglednih pravnika.
Stanković je na pitanje očekuje li da će i u slučaju izbora vrhovnog tužioca morati da se pribjegne izmjenama zakona kako bi se izbjegla kriza u pravosudnom sistemu, kazao da „funkcionisanje institucija podrazumijeva i pravnu sigurnost, u suprotnom bi ona bila dovedena u pitanje“, ističući da ne želi da vjeruje „da bilo ko ima takav cilj“.
- Svjedoci ste da se na svakom koraku, među stručnom i laičkom javnošću govori o vladavini prava i upravo zbog toga vjerujem da svi zajedno nećemo dozvoliti da ona bude upitna – naglasio je Stanković.
Mandat ističe i Medenici
Ove godine ističe i mandat predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici. Kako predviđa Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i ustavni amandmani iz 2013. godine, predsjednika/cu Vrhovnog suda bira i razrješava Sudski savjet.
Iz kabineta Medenice za Pobjedu je saopšteno da je tema izbora novog nosioca predsjedničke funkcije Vrhovnog suda „od velikog značaja za jačanje vladavine prava, uspješno funkcionisanje pravosuđa i unapređenje povjerenja javnosti u sudstvo“, ali da „imajući u vidu da je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica u mandatu, bilo koji drugi odgovor u ovom trenutku ne bi bio prikladan“.
Prema Zakonu, Sudski savjet konkurs raspisuje dva mjeseca prije isteka mandata predsjednika Vrhovnog suda, odnosno odmah nakon prestanka funkcije ili razrješenja predsjednika.
