Oni koji očekuju da će Tereza Mej svojim planom B u parlamentu predstaviti neku novu ideju vjerovatno će biti razočarani. „Njena vrata su otvorena, ali glava je zatvorena“, rekao je poslanik Laburista Hilari Ben nakon sastanka sa britanskom premijerkom.
Posle teškog poraza na glasanju o ugovoru o Bregzitu premijerka je najavila da će razgovarati i sa predstavnicima opozicije. Sada bi ona trebalo da predstavi i kompromis i plan B. No, pružanje ruke drugim političkim taborima bilo je samo isprazan gest. Mej i dalje odbacuje svako mijenjanje svojih okvirnih postavki – „meki Bregzit“ je nešto o čemu neće da pregovara.
Umesto toga, i dalje će pokušavati da ubijedi kritičare – u sopstvenim redovima u Severnoj Irskoj i među torijevskim pristalicama „tvrdog Bregzita“ – da promjene mišljenje, kako bi spriječila podjelu svoje stranke.
Verovatno će pokušati da u novim pregovorima sa EU izmjeni odredbu o neograničenom roku važenja takozvanog „bekstopa“, tj. ostanka Velike Britanije u carinskoj uniji sve dok se ne potpiše trgovinski sporazum između dvije strane. Ta mjera – uz ostanak Sjeverne Irske na zajedničkom tržištu EU – spriječila bi zaustavljanje slobodnog protoka robe i uvođenje graničnih prelaza između Republike Irske i Sjeverne Irske i nijedna strana ne bi mogla da je jednostrano ukine.
Drugo je pitanje da li će to zadovoljiti političare koji su nezadovoljni načinom na koji ona sprovodi Bregzit. Tako se stvari samo ponavljaju i premijerka i njena vlada se vrte u krug.
Specijalan sporazum sa Irskom?
Prema izvještajima britanskih medija, izlazak iz vrzinog kola bi mogla da predstavlja ideja da se pitanje granice rješi specijalnim sporazumom sa Republikom Irskom. Pri tome je veliko pitanje da li bi Irska koja je članica EU uopšte mogla da sklapa odvojene sporazume sa Velikom Britanijom.
I kako bi uopšte funkcionisala anglo-irska carinska unija? Irski ministar spoljnih poslova Sajmon Kovni je već odmahnuo rukom: njegova vlada će i dalje u punoj mjeri podržavati sporazum sa EU zajedno sa odredbama o „bekstopu“.
Jedan portparol Dauning strita je demantovao da je uopšte bilo takvih predloga, mada je samo nekoliko sati prije toga ministar trgovine Lijam Foks na televiziji BBC rekao da bi možda moglo da se razgovara o „alternativnom mehanizmu“ za rješavanje pitanja carinskih kontrola.
Kabinet u haosu
Haos u kabinetu Tereze Mej se nastavlja. Pojedini ministri se obraćaju javnosti potpuno kontradiktornim izjavama. Lijam Foks je tako upozorio „prijatelje Evrope“ da ne „kidnapuju Bregzit“. Drugi ministri poput Ember Rad traže kompromisno rešenje i „meki“ izlazak iz EU. A neki ponovo prijete da će podnijeti ostavke ukoliko se stvari ne budu odvijale onako kako oni to zamišljaju. Tereza Mej je već izgubila desetak ministara i službenika visokog ranga.
Umjereni konzervativci kao što je Dominik Griv zabrinuti su da bi podijeljenost među velikim strankama na kraju mogla dovesti do neuređenog Bregzita. On pokušava da svojom nadstranačkom inicijativom preduprijedi takav ishod događaja. A portparol Laburista za Bregzit Kir Stejmer bori se za održavanje novog referenduma.
U okviru svojih mogućnosti, predsjedavajući Donjeg doma Džon Berkou bio je od pomoći. Pravila u toj instituciji počivaju na tradiciji i mogu se različito tumačiti. Vlada Tereze Mej je nezadovoljna zbog načina na koji on vodi diskusiju i to smatra povredom uobičajene prakse. Predsedavajući može da prema svojoj procijeni prihvata ili odbacuje predloge poslanika i da ih stavlja na glasanje.
Pored inicijative da se spreči neuređen izlazak iz Evropske unije, bilo je predloga da se pomjeri datum izlaska ili da se održi nov referendum. Osim toga, biće još dosta glasanja o čitavom nizu pojedinačnih odredbi o različitim varijantama Bregzita kao što su carinska unija ili „norveško rješenje“ da bi bilo jasnije za šta tačno postoji većina u parlamentu.
Pošto se očekuje da će Tereza Mej predstavljajući svoj plan B ponovo razočarati većinu poslanika, dalja procedura će zavisiti od toga da li će i koliko će poslanika uspjeti da joj nametne glasanje o ovoj ili onoj temi. Oni koji pri tome uspiju da sprovedu svoju volju, odrediće budućnost zemlje i način njenog izlaska iz EU.
Premijerka bi mogla da dobije novu šansu da u sopstvenim redovima progura svoju varijantu dila, ili će kormilo preuzeti neka druga parlamentarna većina. U igri su i dalje sve mogućnosti – od novih izbora do drugog referenduma, od odgađanja datuma izlaska iz EU pa do odustajanja od Bregzita.
