On je najavio da će u narednom periodu o formiranju širokog saveza biti razgovarano sa „brojnim opozicionim parlamentarnim i vanparlamentarnim subjekima i pojedincima“.
POBJEDA: Ukoliko bude formiran takav savez, što će biti njegovi konkretni potezi?
DAMJANOVIĆ: Podsjetiću da je svih pet poslanika, koji čine Posebni klub, saopštilo da dosadašnju tehničku saradnju unutar kluba žele da podignu na nivo konkretne, političke saradnje. Radi se o klubu u kojem participiraju poslanici dvije parlamentarne partije, Ujedinjene Crne Gore i Radničke partije, i dva nezavisna poslanika, i da će poslanici Kluba u narednom periodu, brojnim političkim akcijama, unutar, kao i van Skupštine, dati snažan doprinos, kako realizaciji zahtjeva sa građanskih protesta, odnosno ispunjavanju ciljeva iz Sporazuma, tako i stvaranju uslova za kreiranje demokratskog ambijenta u kome bi se održali fer i slobodni izbori na svim nivoima, dakle državni, svi lokalni i novi predsjednički izbori.
POBJEDA: Da li je motiv za formiranje takvog šireg saveza zapravo ulazak u diobu 30 odsto „kolača“ koji bi pripao opoziciji u eventualnoj prelaznoj vladi?
DAMJANOVIĆ: Eventualno stvaranje šireg saveza, nakon što se obave ozbiljni politički razgovori sa velikim brojem subjekata, motivisano je, prije svega, davanjem doprinosa realizaciji zahtjeva koji dolaze kako od građana sa građanskih protesta, tako i od birača koji su nam ukazali povjerenje. To, između ostalog, znači i borbu za elementarne demokratske uslove u kojima bi se održali slobodni izbori, dakle oslobađanje zarobljenih i politizovanih državnih institucija, uključujući i one nadležne za izb o r e, d e m o n o p o l i z a c i j u partijskog javnog servisa, sprečavanje finansijskih malverzacija koje aktuelna vlast koristi, naročito u izborne svrhe, i niz drugih konkretnih akcija koje će dovesti do političkih promjena i zaustavljanja sve dubljih političkih, ekonomskih i socijalnih podjela u koje tone crnogorsko društvo.
Da podsjetim da smo kao klub, u oktobru prošle godine, u zvaničnim razgovorima, prvi i jedini tražili prelaznu, tehničku vladu, kao jedini mehanizam koji može da kontroliše primjenu novog izbornog zakonodavstva i da smo žestoko kritikovali formiranje tzv. skupštinskog odbora bez ovih kontrolnih mehanizama. Činjenica da je Odbor defakto ,,crkao“ prije nego što je i počeo sa radom, i da već mjesecima ,,fingira“ svoje postojanje radeći bez opozicije, dodatno je osnažila našu tadašnju argumentaciju. Konkretno, vezano za motive ulaska u eventualnu vladu koja će se formirati, lično nemam takvih ambicija, podsjećajući da sam i prije tri godine javno odbio ponuđeno mjesto ministra finansija, iskazujući jasne rezerve prema načinu kako i kada je formirana Vlada izbornog povjerenja.
POBJEDA: Koga konkretno želite u širokom savezu koji njavljujete?
DAMJANOVIĆ: Spremni smo, na realizaciji ovih ciljeva, da sarađujemo sa drugim parlamentarnim i vanparlamentarnim subjektima. Obavljeni su i obaviće se preliminarni razgovori sa brojnim opozicionim subjektima, kao i sa brojnim pojedincima, koji imaju kritički odnos prema aktuelnoj vlasti i koji su spremni da zajednički rade na prijeko potrebnim političkim promjenama.
POBJEDA: Razgovarali ste, ipak, prvo sa predsjednikom SNP-a, partije koju ste Vi napustili. Zbog čega je Joković prvi sagovornik, znači li to Vaš povratak ,,staroj“ politici?
DAMJANOVIĆ: Smatram da mi je i dužnost i obaveza bila da, kao dugogodišnji pripadnik SNP CG, a već dvije godine nezavisni poslanik, prije svega razgovaram sa ljudima sa kojima dijelim veliki broj političkih ideja i viziju slobodne, pravednije i bogatije zajednice, kakvo mora i može da bude crnogorsko društvo. Bez imalo sujete, i sa velikim zadovoljstvom, bez obzira na konačan ishod razgovora, razgovarao sam, zajedno sa kolegama Danilovićem i Vučinićem sa predsjednikom SNP CG gospodinom Jokovićem, i želim da ukažem da je razgovor bio i iskren i konkretan, onakav kakav i treba da bude u odnosu na zajedničke vrijednosti koje baštinimo i ciljeve koje želimo da postignemo.
POBJEDA: Prekinuli ste bojkot i vratili se u parlament, kao i dio opozicionih kolega. Sa međunarodnih adresa stižu poruke da je mjesto za dijalog u parlamentu. Smatrate li da je za ostvarenje opozicionih ciljeva bolje da su svi u skupštinskim klupama?
DAMJANOVIĆ: Od kraja 2017. sa još 27 opozicionih kolega ograničeno učestvujem u radu plenarnih zasijedanja Skupštine, prije svega da bih na javnoj sceni, u direktnoj komunikaciji sa građanima, razobličavao i raskrinkavao brojna nepočinstva aktuelnih vlasti. Smatrao sam i smatram da svoj poslanički angažman treba da obavljam na svim mjestima gdje je neophodno kritički govoriti o aktuelnoj političko-ekonomskoj zbilji, ukazujući na mnogo bolje alternative ovoj lošoj politici aktuelnih vlasti. Poštujem stav pojedinih političkih subjekata da svoje djelovanje profilišu isključivo van Skupštine, kao što očekujem isti stav u odnosu na metod političke borbe koji koristim zajedno sa jednim brojem parlamentarnih opozicionih subjekata, odnosno kolegama poslanicima. Na istom smo zadatku stvaranja ravnopravnih uslova za slobodno političko sučeljavanje i želim da vjerujem da će svi opoziciono nastrojeni subjekti i pojedinci, djelovali u Skupštini, odnosno van nje, dati svoj nesebični doprinos.
POBJEDA: Kao potpisnik Sporazuma o budućnosti, recite nam kakva je dalja strategija opozicije, nakon što su prekinuti protesti?
DAMJANOVIĆ: Protesti nijesu prekinuti, već su dogovorene različite, nove forme vaninstitucionalnog djelovanja. Kolege Danilović i Vučinić iz Posebnog kluba poslanika učestvuju na redovnim sastancima opozicije i predstavnika pokreta ,,Odupri se“ i zajednički dogovaraju strategiju djelovanja, što uključuje i razgovore sa međunarodnim zvaničnicima, odnosno jednu vrstu internacionalizacije protesta, odnosno ciljeva Sporazuma. Suštinski je važno da se istraje na snažnoj i jedinstvenoj poruci da bez tehničke, prelazne vlade neće biti slobodnih izbora, odnosno da će opozicija jedinstveno bojkotovati unaprijed namještene izbore ako do njih dođe, mimo ozbiljnog političkog dijaloga, koji uključuje i formiranje tehničke vlade. Na potezu je vlast, koja bi, ako ima imalo odgovornosti, morala veoma ozbiljno da shvati zajedničke zahtjeve opozicije i da sjedne za pregovarački sto da se postigne dogovor, kako bi se nakon, nadam se, prvih slobodnih izbora u novijoj crnogorskoj istoriji stvorili uslovi za zaustavljanje podjela i izlazak iz duboke političke i ekonomske krize u kojoj se nalazi Crna Gora.
