Ona stara pošalica o dva pravnika i tri pravna mišljenja više i zvanično ne važi, makar što se tiče najviše sudske vlasti u Crnoj Gori: Sudski savjet jednoglasno je izabrao Vesnu Medenicu za predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore. Ni jednog glasa uzdržanog. Glasnost jednoglasja. Eh, nekad je riječ glasnost bila nada za bolju budućnost.
Recimo, glasnost je, sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka, u ono doba Mihaila Gorbačova i SSSR-a, bila najava reformi, preobrazbe partijom i birokratijom okovanog sovjetskog političkog sistema; pokušaj da se razbije monolitnost i ukine jednoglasno i klimoglavo usvajanje ideja i programa nametnutih iz vrha.
Sjajna ideja nije u realnom životu prošla sjajno. Partijsko jednoglasje savladalo je ideju glasnosti. Zato se danas u Rusiji, u doba višepartizma, slavi Vladimir Putin, čovjek koji može da ima više mandata na različitim funkcijama, da kroji i prekraja ustav po sopstvenoj volji. Uz jednoglasan amin podanika. Izgleda da i ovdje, u Crnoj Gori, neki ljudi vole da žive u tom ugodnom jednoglasju. Prije petnaestak dana je osamnaest sudija Vrhovnog suda Crne Gore jednoglasno na Opštoj sjednici podržalo prijedlog da Vesna Medenica bude jedini kandidat za čelnika najviše sudske vlasti u zemlji. A juče je devet članova Sudskog savjeta jednoglasno izabralo jedinu kandidatkinju Vesnu Medenicu za predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore.
Kako sudije Vrhovnog suda, tako i članovi Sudskog savjeta jednoglasno su ignorisali sve pravne primjedbe sa raznih strana, pa čak i onu ključnu - da se treći izbor iste osobe kosi sa ustavnim ograničenjem dva mandata. Dvadeset i sedam ljudi iz vrha crnogorskog pravosuđa bili su apsolutno saglasni. Jednoglasje oko jedinog kandidata. E, sad, možda ima razloga za slavljeničku euforiju. Vesna Medenica je punih 38 godina gradila ime u crnogorskom pravosuđu, počevši od pripravničkog staža, do vremena kada je bila tužilac i sudija, pa sve do zavidnog iskustva rada na čelnim pozicijama – bila je vrhovna državna tužiteljka, predsjednica Tužilačkog savjeta, potom predsjednica Vrhovnog suda… Bilo je, to kažu nepristrasni Evropljani i vidnog napretka u reformama…
Reklo bi se: prava osoba, na pravom mjestu. Samo, ostaje važno pitanje: je li to dovoljan razlog da se ignorišu činjenice i Ustav, najviši pravni akt jedne države? Jer, Vesna Medenica prvi put je izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore 19. decembra 2007. godine. Njen prvi mandat – mnogi to namjerno ili slučajno zaboravljaju – verifikovan je članom 2. Ustavnog zakona za sprovođenje Ustava Crne Gore u kojem piše da ,,organi vlasti u Crnoj Gori i drugi državni organi, organizacije i službe i organi lokalne samouprave nastavljaju sa radom do isteka vremena na koje su birani, u okviru prava i dužnosti utvrđenih Ustavom, ako ovim zakonom nije drukčije određeno“. Mandat je trajao šest i po godina, ali nema dileme – bio je prvi mandat. Na istu funkciju Vesna Medenica je drugi put izabrana 26. jula 2014. godine, što će reći da joj drugi mandat ističe za nepunih devet dana – 26. jula ove godine. Zato je i raspisan konkurs na koji se, kako se na kraju ispostavilo, javila samo jedna kandidatkinja – Vesna Medenica. Istini za volju, Sudski savjet je zaključio da je kandidatura validna, baš kao i kandidature predsjednika sudova koji su dva ili više puta obavljali dužnost, a ovo tijelo je zaključilo da bi zabrana kandidature značila ,,povratnu primjenu zakona koja je Ustavom zabranjena“.
No, jasno je, a postoji tumačenje Ustavnog suda, da se izmjene Ustava iz 2013. i Zakon o Sudskom savjetu i sudijama iz 2016. godine ne primjenjuju na prava i pravne odnose koji su nastali prije njihovog donošenja. Ukratko: nemoguće je osporiti činjenicu da će ovo biti treći izbor predsjednice Vrhovnog suda. Dakle: standardna matematika prilično je jednostavna - Medenici teče treći mandat. No, izgleda da je primijenjena matematika vrha sudske vlasti sasvim drugačija. I da za njih važi neko novo pravilo: 1 + 1 + 1 = 2! Stvarno izgleda čudno ta matematika. Da sve bude gore, može ugroziti i kredibilitet pravosudnog sistema. Što bi, na kraju, moglo da bude teško breme novoj (staroj) predsjednici Vrhovnog suda, ali i crnogorskom pravosuđu. Jer, ako postoje osnovane sumnje u pravnu zasnovanost mandata predsjednice, onda pod lupu sumnje i osporavanja mogu u budućnosti da budu i sve odluke Vrhovnog suda.
