On tvrdi da bez domaće radne snage nema razvoja turizma, te da su kod nas plate ubjedljivo najniže, a dužina sezonskog rada najkraća na Mediteranu.
- Nemamo podataka koliko je popunjen privatan smještaj, objaviće procjene tek u februaru sljedeće godine, tako da mi ništa pouzdano ne znamo, možemo samo da nagađamo. Sudeći po podacima za kolektivni smještaj u prvih pet mjeseci, pred nama je izazov kako podići stepen popunjenosti u predsezoni i približiti se indikatorima popunjenosti prvo Hrvatske, pa onda i drugih razvijenih turističkih zemalja Mediterana. Ove godine je maksimalno eskalirao hronični problem nedostatka uslužne radne snage u turizmu i ugostiteljstvu. Neće da rade za ove plate i postoji opasnost da ostanemo bez domaće radne snage - ističe Ratković. DESTINACIJA Što se tiče stranih radnika, naš sagovornik tvrdi da nijedna destinacija nije održiva ako zasniva svoj turizam na stranim radnicima. - Radnici su jedan aktivni dio ponude koji mogu da promovišu, prezentiraju zemlju. Drugo, mi nemamo interesa kao država da imamo turizam u kome predominantno ne rade naši radnici. Oni moraju apsolutno da dominiraju, a ne da kod nas dolaze, kako neki predlažu, Filipinci, a da naši radnici idu u druge zemlje. Sve treba prilagoditi tržištu – tvrdi Ratković.
On smatra da deficit radne snage treba da nam je znak za uzbunu da ozbiljno razmotrimo probleme koje imamo u našem turizmu i da donesemo jedan program mjera kako da to prevaziđemo i riješimo.
- Crna Gora ne može imati održivu ekonomiju bez turizma, a turizam ne može biti održiv ako nije zasnovan na domaćoj radnoj snazi i ako nije zasnovan na dominantnoj ponudi domaćih proizvoda kroz turizam – naglašava Ratković. A kako da se riješi ovaj problem, naš sagovornik kaže da je to duga priča i dugoročan problem i da sve iz korijena treba mijenjati. - Turistički preduzetnici ne mogu, u uslovima postojećeg stepena popunjenosti i strukture tražnje i kanala prodaje, obezbijediti bitno veće plate. Hoteli i drugi ugostiteljski objekti, imajući u vidu njihove bilanse poslovanja u protekle tri decenije, nemaju mogućnost da povećaju plate zaposlenih – kazao je Ratković. On ističe da je problem kompleksan i dugoročan i da se mora planski rješavati.
- Treba se repozicionirati i ići više na organizovane kanale prodaje, te promociju putem društvenih mreža. Naš hendikep je hipertrofirana stambena izgradnja, koja bitno narušava strukturu smještajnog sektora i svodi osnovne smještajne kapacitete na 10% ukupnog smještaja. Treba zaustaviti dalju izgradnju sekundarnih stanova i rezidencijalnih aglomeracija, jer to nije održiv turizam, nit pak pravi turizam, već biznis razvoja nekretnina, koji je velika prijetnja razvoju održivog turizma – kazao je Ratković dodajući da je sada možda kasno, ali bolje ikad nego nikad.
- Stanovi za tržište ne treba više da se grade na Primorju ni u turističkim zonama u unutrašnjosti Crne Gore. Mnogo je toga napravljeno. Napravili smo neproduktivnu gužvu, sada bi trebalo da se to polako čisti i da se da akcenat na povećavanje plaža i čišćenje plažnog pojasa od objekata. Potreban je korjenit program promjena u turizmu – kazao je Ratković dodajući i da treba maksimalno podržavati hotele svih kategorija prema Master planu, a posebno male hotele. Tvrdi i da infrastruktura ne može takođe da podrži ovu vrstu turizma. - Nema parkinga, nema puteva, sporo se vozi, prenapučena je destinacija. Gradnja stanova nam je ozbiljno dovela u pitanje turizam – kazao je Ratković. On ističe i da ne možemo zasnivati turizam na dalekim tržištima jer se turisti sa tih destinacija malo zadržavaju.
PREDSEZONA
- Moramo zasnivati turizam na evropska tržišta. Ove godine u predsezoni imamo tri puta više Njemaca, zatim više Francuza, Skandinavaca i to je dobro. Moramo da se organizujemo da se poveća organizovani turistički promet sa najjačih evropskih emitivnih tržišta, a ne da se dominantno oslanjamo na direktan buking, koji je od velike važnosti, ali nije dovoljan za optimizaciju popunjenosti kapaciteta i značajno produženje turističke sezone – kazao je Ratković.
On vidi rješenje u umrežavanju hotela i formiranju integralnih hotela integracijom kvalitetnijih djelova privatnog smještaja.
- Da povećamo osnovni smještaj kako bi imali više kapaciteta. To bi bio kvalitetniji privatni smeštaj, i u Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu je promovisan integralni smještaj (integralni hoteli), što treba iskoristiti koliko je maksimalno moguće da i oni mogu ići organizovano na tržište. Ako povećamo pristup turista koji dolaze u organizovanom aranžmanu posredst vo m t u ro p e ra t o ra , ko j i n a globalnom nivou učestvuje otprilike sa 50% u strukturi kanala prodaje, onda bi mogli očekivati relativno brzo značajno povećanje stepena korišćenja kapaciteta, a time i ekonomske i socijalne održivosti našeg turizma. Ne treba zaboraviti da smo mi dominantno avio destinaticija i da je, u tom kontekstu, za nas organizovani turistički promet još značajniji nego na nivou globalnog turizma – zaključuje Ratković
