"Možemo svakako kazati da brojke pokazuju da imamo niz razloga za zadovoljstvo - Kako kada govorimo o gostima koji su ostvarili noćenja, jer je ove godine zaista njihov broj bio rekordan, kao i kada je riječ o izletnicima. Samo sredinom septembra, po naplati boravišne takse, dostigli smo cijeli prošlogodišnji iznos naplate, što znači da je za nama jedna uspješna sezona. Međutim, sve to nam sa druge strane šalje brojne razloge da razmišljamo, da bolje planiramo i da u konačnici vidimo kakvu strategiju grada i razvoja turizma želimo", kazala je direktorica TO Kotor Ana Nives Radović.
Preko pola miliona izletnika tokom godine boravi u Kotoru. Ako uzmemo u obzir sve brojke, kako je dodala Radović, postavlja se pitanje šta zaista želimo - kakav grad i kakav izletnički turizam.
"Da li je zaista opravdano imati izletničku taksu u iznosu od jednog eura, budući da, sa ovim brojem gostiju koji dolaze i sa tolikom taksom zapravo jako malo možemo učiniti da unaprijedimo infrastrukturu grada, odnosno, da grad zaista ima koristi od toga? Kotor je zaista pred jednim velikim izazovom što se tiče kreiranja strategije, ne samo za razvoj turizma, već i generalno za razvoj i način života u gradu ubuduće. Pokazatelji koje za sada imamo, kada govorimo o tome koliko je odsto turista i izletnika u odnosu na prošlu godinu posjetilo Kotor, naravno, dobro zvuče. To bi sve lijepo zvučalo u nekim medijskim naslovima jer su uvijek dvocifreni procenti dobri kada iznosite neke vijesti, međutim, samo po sebi otvara se pitanje da li infrastruktura i kapaciteti grada mogu da izdrže ovoliki broj turista, sa ovolikom potrošnjom i sa ovakvim navikama", istakla je Radović.
Stoga, kako je navela, namjera TO jeste da predlože strategiju, odnosno dokument, kojim će dalje tražiti drugačiji način regulacije izletničkog turizma.
"Dakle, govorim sada da je Zakonom o turizmu izletnička taksa ograničena na maksimalni iznos od jednog eura, što naravno sa ovolikim brojem izletnika i sa problemima koje izletnički turizam stvara gradu zapravo treba preispitati i razmisliti o tome da li nam je samo taj jedan euro po gostu dovoljan, da li grad i dalje sa tim novcem može da pokriva sve. Dakle, već sada govorimo o više od pola miliona ljudi koji procirkulišu gradom i vrlo malo novca potroše ili vrlo malo koristi gradu donose, da bi se moglo kazati da je ovakav oblik turizma poželjan", kazala je direktorica Turističke organizacije.
Radović je takođe podsjetila da je Kotor okrenut tržištima sa visokoplatežnom moći - onima u kojima postoji već ustaljena kultura i navika putovanja i trošenja. Posrijedi su turisti iz Velike Britanije, SAD-a, skandinavskih zemalja, Francuske i ostalih zemalja Zapadne Evrope.
"Plan i TO i turističke privrede, u saradnji sa kojom sve ovo i radimo, jeste da se koncentrišemo upravo na ta tržišta, a da smanjimo upravo broj dolazaka onih gostiju o kojih grad prihoduje samo u vidu izletničke takse i izuzetno male potrošnje. Pred Kotorom i pred svim institucijama u Kotoru je svakako jedan veliki zadatak da pametno, racionalno i dugoročno gledano osmisle jednu strategiju koja neće samo doprinijeti ubiranju neke kratkoročne koristi, kako bismo mi samo govorili iz sezone u sezonu koliko je procenata gostiju bilo više i koliko se zarada grada u tim zaista malim omjerima povećala, već da kreiramo dugoročnu strategiju da turizam u gradu bude održiv i da ova destinacija ne postane ono što će neko prije ili kasnije početi da izbjegava, i da, naravno, bude prijatno prije svega građanima Kotora, koje sve ovo itekako pogađa. Sve je veći broj građana koji najotvorenije pitaju zbog čega imamo ovoliki broj turista. Sve zajedno stvara jednu veliku brojku i jedno veliko opterećenje za grad, gradsku infrastrukturu i utiče na sve veću zabrinutost građana, kojima zaista kao nekome ko ovdje živi i provodi svoje vrijeme, ne samo da dugujemo odgovore, nego i bolji i prijatniji život. Grad mora biti ne samo po mjeri turista već i po mjeri građana", navela je ona.
U krajnjem, zaključila je Radović, čak i da povećanje cijena ne doprinese rasterećenju grada, Kotor bi od taksi imao prihod koji bi se dalje mogao investirati u gradsku infrastrukturu, kojim bi se poboljšao kvalitet života građana.
