''Vrlo sam ponosan na svoje neprijatelje. Diktatora ili onaj ko želi postati diktator može se lako prepoznati ako mene smatra neprijateljem'', rekao je u razgovoru za The New York Times u svom domu u njujorškoj četvrti Upper East Side.
Popis ljudi koji Soroša smatraju neprijateljem uključuje američkog predsjednika Donalda Trampa i njegova ličnog advokata Rudolfa Đulijanija, kinesku vladu i nebrojene teoretičare zavjere. Ono što oni zamjeraju 89-godišnjem Sorošu proizlazi iz njegove podrške liberalnim idejama, izbornim kampanjama koje su se suprotstavljale Trampu i podržavale demokratske kandidate kao što je bila Hilari Klinton, te njegova Open Society Foundation (Fondacija za otvoreno društvo) koja je s njegovim milijardama podržavala demokratiju i ljudska prava u 120 zemalja te se često suprotstavljala autokratskim režimima.
Kaže da je globalizam njegov brend
Prema Sorošu je usmjerena i znatna količina antisemitizma jer je rođen u jevrejskoj porodici u Mađarskoj. Upravo je ove sedmice objavio zbirku eseja pod naslovom ''In Defense of Open Society'' (U odbranu otvorenog društva) te priznao da njegov brend ''globalizam'', pod čim podrazumijeva integrisanu globalnu ekonomiju pod vladavinom zakona, više nije popularan s obzirom na Trampovo geslo ''America First'', trgovinski rat, raspravu o Brexitu i eskalaciju sukoba na Bliskom istoku.
Gledajući kroz prozor prema Central Parku, Soroš govori o Kini, Trampu i svom protivkandidatu na predsjedničkim izborima sljedeće godine.
Soroš je, naime, uvjeren da će voda uskoro ponovno krenuti na njegov mlin, da su Trampov izbor i Brexit vrhunac antiglobalizma i da dolazi do reakcije na nacionalizam.
''Tramp i dalje pravi ogromnu štetu. Pogledaj samo što je prošle sedmice učinio na Bliskom istoku, a što je poražavajuće po američki uticaj u svijetu“, govori podižući se malo za svojim radnim stolom, a referirajući se na povlačenje američkih snaga iz Sirije.
Soroš smatra da je Tramp ''anomalija zato što očito stavlja svoje osobne interese ispred nacionalnih i to je činjenica''. Njegovo se lice razvedrava dok govori: ''Mislim da će to pridonijeti njegovom porazu sljedeće godine, tako da predviđam da će se stvari malo okrenuti.''
Soroš se kladi da će senatorka Elizabet Voren iz Masačusetsa postati demokratska protivkandidatkinja Trampu.
''Ona se pojavila kao jasna protivkandidatkinja. Ne zauzimam javno njenu stranu, ali vjerujem da ona ima najviše kvalifikacija za predsjednicu.''
Brzo je dodao kako ne podržava Voren, možda shvatajući da će bilo kakav komentar koji se može protumačiti kao njegova podrška vjerovatno iskoristiti njena opozicija.
''Ne podržavam nikoga zato što želim sarađivati sa svima. Uopšteno ne izražavam svoje stavove zato što moram živjeti s onim koga glasačko tijelo izabere.''
O porezu na bogatstvo
Ipak, kad mu je njegov novinarski sagovornik Endrju Ros Sorkin ukazao da mnogi milijarderi i njegove kolege na Wall Streetu smatraju da je politika Elizabeth Warren, oporezivanje bogatih i strogo regulisanih banaka, prijetnja kapitalističkom sistemu u kojem je i on stvorio svoje bogatstvo, Soroš se nije složio sa svojim nekadašnjim kolegama i ponovno je podržao uvođenje poreza na bogatstvo.
''Zalažem se za oporezivanje bogatih, što uključuje i porez na bogatstvo.''
Na trenutak je zastao, izgledao je kao da traži pravu riječ kako bi se izrazio.
''Bankari čini ljude sumnjičavim. I to kod mene stvara moralni problem. Budući da sam postao tako uspješan, u osnovi sam morao sam sebe ograničavati u zarađivanju.''
Ipak, Soroš je odbio pomisao da su on i njemu slični s Wall Streeta imali političku moć i uticaj koji im se često pripisuju ili barem da će u ovom izbornom ciklusu imati manje moći nego u prethodnom.
''U Americi ima više Main Streetova nego Wall Streetova. Dakle, ne mislim da će Wall Street, osim kao izvor novca, imati glavnu riječ u izboru predsjednika.''
To je njegovo mišljenje, ali novac je očito važan u američkoj politici, dijelom i zbog toga što je Vrhovni sud svojom odlukom o finansiranju kampanje dopustio strankama da prikupe ogromne iznose te da ih troše na oglašavanje i dopiranje do birača. U tri mjeseca do septembra, kampanja za reizbor Donalda Trampa i Republikanska stranka prikupile su rekordnih 125 miliona dolara.
Misli da su ljudi sve umorniji od nacionalizma
Međutim, Soroš kaže kako vidi znakove da su ljudi sve umorniji od nacionalističkih tendencija. Razgovaralo se potom o poteškoćama NBA lige u Kini zbog slobode govora, a Soroš je rekao da to pokazuje kako opasna zatvorena društva mogu biti.
Ksi Đinpingovu Kinu smatram najgorom prijetnjom otvorenom društvu'', rekao je o kineskom predsjedniku ponovivši deklaraciju koju je ove godine izrekao u Davosu u Švajcarskoj, a koja je Kinu nagnala da odmah odgovori ovim riječima: ''Nadamo se da relevantan Amerikanac može ispraviti ovaj stav.''
Soroš je dugo poticao slobodnu trgovinu kao strategiju otvaranja inače zatvorenih zemalja, ali je rekao da ta strategija u Kini nije funkcionisala onako kako je očekivao te da je potrebna veća intervencija. Upirući prstom u zrak, nazvao je Kinu ''smrtnim neprijateljem'' te rekao kako se Zapad možda previše bojao donositi preuranjene zaključke.
''Morali bismo priznati da se radi o drukčijem sistemu. Potpuno je suprotan našem, dijametralno je suprotan našem'', kaže Soroš te kako bi pojasnio svoje riječi, dodaje: ''Ja uopšte nijesam protiv Kine. Ja sam samo protiv Ksi Đinpinga.''
Prema njegovom mišljenju, SAD bi trebale izvršiti pritisak na kompanije kao što je Huawei kako bi one potaknule Kinu na otvaranje. Inače, kaže Soroš, ne samo da će predsjednik Ksi i dalje držati Kinu zatvorenom nego će i njen razvoj novih tehnologija, kao što je vještačka inteligencija, održati takvo stanje još generacijama.
"Angažovao sam se da putanju istorije prilagodim na pravi smjer"
Aludirajući na slavnu izjavu Martina Lutera Kinga ''Putanja moralnog svemira je duga, ali naginje prema pravdi'', Soroš iznosi ideju da društva imaju predispoziciju da budu otvorena.
''Putanja istorije ne slijedi svoj tok. Treba je prilagoditi. Zaista sam se angažovao da je prilagodim na pravi smjer'', rekao je Soroš.
