Panel diskusiju je vodila pozorišna kritičarka Maja Mrđenović, a ključna pitanja o kojima se diskutovalo ticala su se značaja i uloge Bijenala u kontekstu festivalizacije crnogorske pozorišne kulture i savremenih festivalskih pozorišnih praksi, kao i spornih mjesta samog festivala i preporuka i prijedloga za njegovu transformaciju.
Mrđenović je podsjetila da je cilj ove panel diskusije da kroz razmjenu predloga svih aktera kojih se Bijenale tiče na različite načine, u budućnosti dođe do konceptualnog preosmišljavanja Bijenala koje bi ga približilo onim što su neke napredne savremene festivalske prakse.
"Ozbiljne kulturne politike ispostavljaju festivalima koje finansiraju niz zahtjeva a neki od njih su da: festivali budu konceptualno jasni, da ispunjavaju određene društvene i umjetničke funkcije, da imaju jako lokalno uporište i da nose snažnu razvojnu funkciju. Što znači da, osim što predstavljau neka ostvarenja, takođe otkrivaju nove talente, afirmišu estetike u nastajanju, poboljšavaju profesionalni diskurs kroz različite debate radionice i slično, da razvijaju lokalna partnerstva i van umjetničkog polja, uvode inovativne modele rukovođenja i sprovode redovne nezavisne evaluacije", navela je Mrđenović kao uvod u diskusiju.
"Bijenale je 2007. godine nastalo kao Festival crnogorskog teatra, kao prirodna potreba da se, u tom vremenu i tom kontekstu, pa i po uzoru na druge zemlje u regionu, osnuje prvi nacionalni pozorišni festival. Tada je definisana njegova misija – afirmacija, valorizacija i unaprijeđenje ukupnog pozorišnog sistema u Crnoj Gori. Dodatna uloga Bijenala jeste da zainteresuje pozorišnu javnost, publiku i medije za pozorišnu djelatnost, a ono je takođe i prostor za promišljanje i kritičko sagledavanje ne samo pojedinačnih pozorišnih ostvarenja već i repertoarskih politika pozorišnih instutucija, dometa svih aktera naše pozorišne scene i dominantnih modela pozorišne produkcije", istakla je Zorana Kralj, direktorica CNP-a.
Generalna direktorka Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture Crne Gore Dragica Milić je istakla značaj postojanja Bijenala crnogorskog teatra kao festivala od javnog interesa i kazala da je Zakonom u kulturi propisan način finansiranja kulturno umjetničkog stvaralaštva.
"Finansiranje je jedan od mogućih modela podrške Bijenalu a drugi model koji je praktikovan u prethodnim godinama jeste direktno učešće predstavnika Ministarstva u organizacionom odboru Bijenala, od kojeg smo odustali."
Ministarstvo kulture Crne Gore ulaže polovinu sredstava potrebnih za organizovanje Bijenala, dok drugu polovinu ulaže nacionalni teatar, za koji je na panel diskusiji ustanovljeno da je još uvijek jedina pozorišna institucija koja ima produkcione potencijale da iznese festival ovakvih gabarita. Predloženo je da se u budućnosti vrati nekadašnja praksa koja podrazumijeva formiranje umjetničkog Vijeća ili Savjeta festivala koji će donositi odluke i vršiti selekciju.
Jedna od tema bila je i transformacija Selekcije, odnosno Selekcije Off i Selekcije Plus. Direktorica CNP-a Zorana Kralj je kazala da je nacionalni teatar složan sa panelistima i publikom u ideji da je trenutna selekcija detektovana kao već prevaziđena, da treba naći novi model Selekcije Plus, kao i da Selekciju Off ne treba odvajati od Selekcije jer samo pitanje nosioca predstave ne treba da određuje da li ona svojim estetskim dometima zaslužuje da se nađe u glavnoj Selekciji. Ona je dodala da je jedan od izazova s kojima se suočava crnogorski pozorišni sistem činjenica da se akteri nezavisne produkcije nalaze u nepovoljnom položaju u odnosu na pozorišne institucije, te da u budućnosti Bijenala treba da budu tretirani ravnopravno.
Umjetnički direktor Gradskog pozorišta Podgorica Dušan Kovačević je istakao da ne treba umanjivati značaj lutkarskog i dječijeg pozorišta, koja treba da nađu svoje mjesto na Bijenalu, kao nacionalnom pozorišnom festivalu. Predloženo je formiranje posebne Selekcije za pozorište za djecu, čime će Bijenale podržati razvoj dječije pozorišne scene, kao i formiranje programa za eksperimentalnu scenu.
Direktorka festivala Grad Teatar Budva Milena Lubarda Marojević je ukazala na potrebu postojanja baze podataka savremenog domaćeg dramskog teksta i predložila da se ista formira na budućem Bijenalu, koje može izvršiti i selekciju najboljih i organizovati javna čitanja u sklopu festivala, u cilju reafirmacije savremene domaće dramaturgije.
Na Panel diskusiji je ustanovljeno da prateći program Bijenala ima kapacitete da bude bogatiji i da je nužno da isti bude prostor razgovora o predstavama, kulturnim politikama i o samom festivalu, kao i da u sklopu pratećih programa treba staviti akcenat na jačanje javne debate. Predloženo je i formiranje edukativnih kulturnih centara koji bi animirali šire slojeve društva u cilju širenja pozorišne publike. Ustanovljeno je da je pozorišna umjetnost u Crnoj Gori posljednjih godina veoma produktivna i da treba razmotriti dinamiku održavanja festivala.
Kao panelisti na diskusiji govorile su i Iva Čukić Šoškić (predsjednica UPKTCG) i Dragana Tripković, članica i jedna od osnivača NVO Alternativna teatarska aktivna kompanija (ATAK), a publiku su činili direktori i umjetnički direktori budžetskih pozorišta i pozorišnih manifestacija, nezavisni akteri kulturne scene, pozorišni umjetnici, predstavnici pozorišnih strukovnih udruženja, novinari u kulturi i pozorišna publika.
