Vešović je na prezentaciji aktivnosti na projektu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kazao da se priprema tenderske dokumentacije za svaku fazu projekta privodi kraju.
– Projekat se sastoj iz nekoliko cijelina. Najvažnija je sam prečišćavač otpadnih voda. Primarni kolektor biće dužine pet kilometara i u sklopu njega će se graditi novi pješački most kod starog kolektora. Tu je i sekundarna mreža koja će se dominantno graditi u sjevernim prigradskim naseljima (Zlatica, Murtovina, Zagorič) i Koniku, dužine 18 kilometara i sa oko 1.500 novih priključaka na kanalizacionu mrežu. Otvaranje finalnih ponuda za izvođenje radova na postrojenju planirano je za 5. decembar. Radi se i na tenderu za izgradnju nove sekundarne mreže koji ce biti gotov 15. novembra – istakao je Vešović.
Radovi na primarnoj i sekundarnoj mreži i mostu obavljaće se, prema njegovim riječima, paralelno.
- Postrojenje će se graditi na lokaciji iza Kombinata aluminijuma i ono se sastoji od tri komponente. Prva komponenta je sama filtracija otpadnih voda, zatim dalji tretman kanalizacionog mulja koji će ostati nakon filtriranja i na kraju njegova inseneracija (spaljivanja) - objasnio je zamjenik gradonačelnika.
On je dodao da se raspisavanje pretkvalifikacionog tendera za sve tri komponente postrojenja očekuje u toku ove sedmice.
Direktor Vodovoda i kanalizacija, Filip Makrid, rekao je da u prvom kvartalu naredne godine očekuje izbor izvođača radova na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda.
– Do kraja ove godine očekujemo ponude za sve faze projekta, uključujući i most. Izgradnja mosta i glavnog kolektora trebalo bi da traje 12 mjeseci, dok će radovi na sekundarnoj mreži trajati od 12 do 18 mjeseci. Izvršena je disperzija rizika na način što je više kompanija dobilo poslove. Na taj način smo gledali da što više ljudi radi i da nemamo samo jednu kompaniju od koje ćemo zavisiti - naveo je on.
Makrid je dodao da se početak radova na samom postrojenju očekuje krajem 2020. ili početkom 2021. godine, a da je rok za njegovu izgradnju 36 mjeseci.
- Ovo je na jedan način i civilizacijski iskorak i korak bliže održivom razvoju grada – zaključio je.
Podsjetimo, njemačka KfV banka odobrila je dva kredita od pet i 30 miliona eura za realizaciju ovog projekta. Takođe, preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan obezbijeđena su donatorska sredstva u iznosu većem od 10 miliona eura.
