Odluka Bijele kuće donesena prošle nedjelje odnosi se na oficire optužene za ratne zločine u Avganistanu i Iraku, uključujući navodna ubistva civila.
Tramp je prije toga priznao da će oprosti biti kontroverzni, no rekao je da su opravdani jer su osumnjičeni bili tretirani "nepošteno".
Kršenje međunarodnog humanitarnog prava
"U ovim slučajevima ni jedna okolnost nije ukazala na bilo što drugo osim jednostavnog poništenja inače ispravnog postupka", rekao je portparol UN-a za ljudska prava Rupert Kolvil novinarima u Ženevi.
Dodao je da činjenica da ratni zločini nijesu istraženi i procesuirani sama po sebi predstavlja kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
On je rekao da je odluka da se krivični postupak u slučaju vojnika Metjua Golstejna okonča "posebno zabrinjavajuća budući da se skratio regularni pravosudni postupak".
Ubistvo Avganistanca
Golstejn, pripadnika zelenih beretki, tereti se za ubistvo Avganistanca dok je 2010. bio raspoređen u Avganistanu.
Većina oprosta inače se odnosi na one koji su već osuđeni i koji su već služili kazne za savezne prekršaje.
No predsjednici su povremeno davali oproste pojedincima optuženima ili osumnjičenima za zločin.
Kolvil je rekao da za oproste tog tipa nije čuo od Vijetnamskog rata. "Ti oprosti takođe šalju uznemirujući signal vojnicima širom svijeta", dodao je.
