“U imenik Advokatske komore upisano je 989 advokata i oko 500 advokatskih pripravnika, a u 2019. godini otprilike je upisano oko 80 advokata i oko 150 pripravnika na rad kod advokata”, kazao je Begović za Vikend novine.
U prošloj godini četvoro advokata odgovaralo je zbog povrede Kodeksa profesionalne etike, i oni su kažnjeni novčanom kaznom, naveo je on. U toku je slučaj koji nije pravosnažan, gdje je jedan advokat privremeno ispisan na period od šest mjeseci zbog teže povrede strukovnog Kodeksa. Advokatskoj komori Crne Gore gotovo svakodnevno stižu pritužbe na rad advokata, no većinom su to prijave koje su neosnovane, ili su danom podnošenja zastarjele.
“Te prijave jesu zbog nedefinisanih odnosa stranke i advokata, u velikom broju slučajeva advokat nije spreman da svom klijentu vrati spise predmeta iz nekih razloga budući da mu klijent možda nije do kraja isplatio nadoknadu za rad, ima i advokata koji iz nekih ličnih razloga to neće da urade. Postoje i situacije kada se klijent žali na advokata zbog navodno nestručnog rada ili kada je advokat propustio da izjavi pravni lijek pa je presuda zbog toga postala pravosnažna. Nekada dođe i do verbalnih konflikata između klijenta i advokat, pa se onda klijent žali na ponašanje advokata”, pojasnio je predsjednik Komore.
U godini za nama bilo je oko 70 prijava koje su se odnosile na verbalni sukob klijenta i advokata, ali uglavnom nema dokaza koji bi potvrdili takvo ponašanje advokata, nema bilo kakvog pisanog traga, potvrde ili priznanice, punomoćja iz kojeg se može vidjti da je taj advokat bio angažovan u postupku.
“I onda u situaciji kada imamo samo taj jedan iskaz ili prijavu, vrlo je teško utvrditi pravo činjenično stanje”, naglašava Begović.
Advokati otplaćuju potraživanja kroz reprogram
Na pitanje koje se tiče poreskog duga advokata, Begović je kazao da se ti podaci svakodnevno mijenjaju, a o svemu tome vodi računa Poreska uprava.
“Ono što pouzdano znam, jer imam komunikaciju sa kolegama advokatima, jeste da postoji poreski dug advokata prema Poreskoj upravi, da je Zakon o reprogramu poreskog duga bio vrlo cjelishodan, kao i da je veliki broj advokata u tom reprogramu i otplaćuje svoja dospjela potraživanja prema Upravi”, naveo je Begović.
Ocijenio je da je Vlada Crne Gore učinila jako dobar potez, jer je dala šansu da advokati u ratama plate svoje obaveze.
“Znam da ima određeni broj advokata kojima je zbog neplaćanja poreske obaveze blokiran račun, nije to velika grupa advokata. Neću da budem subjektivan pa da kažem da oni nemaju posla i da nijesu u mogućnost, ali budite sigurni da svi advokati ne rade u Crnoj Gori jednako dobro i da nje isto raditi na sjeveru države, gdje je ekonomska stuacija mnogo lošija, i u centralom dijelu ili na primorju. Advokati su na velikim mukama jer sva ta dospjela potraživanja i obaveze mogu sa tolikim obimom posla vrlo teško da isplaćuju”, zaključio je Begović.
Širom otvorena vrata za mlade ljude
Trend upisa advokata je veoma veliki i to uglavnom najmlađih, koji prvi put počinju profesionalno da rade.
“Koji su izašli iz klupa pripravnika i položili pravosudni ispit, ili nakon položenog advokatskog ispita bili prinuđeni da se bave ovim poslom budući da nijesu mogli naći zaposlenje u sudovima i tužilaštvima. Kao jedina prilika da se bave poslom za koji su čitav život učili bila je da se upišu u imenik advokata, tako da je upisan jedan broj onih koji nijesu nikad razmišljali o advokaturi kao budućem pozivu”, naveo je Begović.
Činjenica da dolazak svakog novog advokata znači posao manje za nekog ko je već upisan u imenik nije omela Advokatsku komoru da širom otvori vrata svim tim mladim ljudima.
“Pokazali smo veliku nesebičnost i otvorenost prema tim mladim ljudima, svjesni činjenice da i njima treba dati priliku i šansu pogotovu poslije svega kroz što su prošli, učeći i studirajući sa odličnim ocjenama, učeći strane jezike i praksu. Bio bi veliki grijeh da čak skoro 500 mladih ljudi i dalje bude na birou. Ovako veliki broj njih je našao uhljebljenje u Advokatskoj komori, naravno kao mladi bore se za svoje mjesto pod suncem i ja se nadam da se niko od njih neće pokajati zbog toga što je upisan u imenik. Vrijeme radi za njih u svakom slučaju”, poručio je predsjednik Advokatske komore.
Izvještavanje objektivno
Predočivši mu činjenicu da svega 9,4 odsto sudija, po posljednjem istraživanju Građanske alijanse, smatra da mediji izvještavaju objektivno o sudskim procesima, Begović je kazao da nikada nije vidio da neko od novinara iz sudnice “navija” za bilo koju stranu u postupku.
“Na svakom suđenju u kojem sam bio aktivni učesnik postupka, pa je izašao bilo kakav tekst u sredstvima javnog informisanja, nikad se nisam zapitao kako je moguće da je takvo nešto objavljeno i da to ne odgovara onome što je bilo na glavnom pretresu. Uvijek su tu novinari koji su svakodnevno po sudovima, koji imaju dugogodišnje iskustvo, sa kojima imam odličnu komunikaciju. Nikada ne bih doveo u pitanje profesionalan rad tih novinara. Pitaju me često za neku informaciju, savjet, da im pojasnim pravnu dilemu koja je bila na glavnom pretresu kako bi sa stručnog aspekta imali pravno objašnjenje. Nikada nisam vidio novinara koji navija za bilo koju stranu ili na subjektivan način izvještava”, kazao je Begović.
Budi se u svitanje, a krivicu radi jer odgovara njegovom temperamentu
Mnogima nezamislivo i neobično, njegov dan počinje buđenjem u 4.20 sati, nakon odrađenih vježbi odlazi u kancelariju, gdje stiže prije šest sati.
“Od 5.45 do 8.00 sati kad svi drugi počinju da okreću telefone, da piju kafu, završim najviše svog posla i tada je moja koncentracija najjača, tada mogu da se fokusiram na predmete, nema telefonskih poziva koji bi me uznemiravali, nema buke oko mene, i u tom periodu od dva sata ja završim najviše posla”, priča Begović u razgovoru za Vikend novine.
Nakon toga počinje haos i agonija svakog advokata koji se bavi krivicom.
“Mene kao predsjednika Komore čeka veliki broj obaveza, svakog dana poslije 12-13 sati ja sam u Komori, nema dana da se ne pojavi neki problem, neki zahtjev, molba, komunikacija sa predstavnicima državnih organa, učešća na razim seminarima. Moj radni dan je praktično od zore do mraka, ali to je ono što me drži, energija koju imam daje mi za pravo da to mogu još dobro da radim, makar ja tako mislim. Koliko će to trajati, ne znam. Uglavnom svaki dan legnem gladan da bih mogao bolje spavati i biti spreman za posao koji me čeka. Godine stižu, ali kod mene ne postoji ta neka mentalna barijera, ja još mislim da imam manje godina nego što imam. Vidjećemo, možda ćemo za neku godinu praviti intervju i to gledati iz nekog drugog ugla”, naveo je Begović.
Njegovom temperamentu odgovara krivica više nego parnica.
“Temperamentna sam osoba, energična, uvijek sam bio spreman da više pričam a da manje pišem, a to je karakteristično za nas krivičare. Uvijek sam zavidio onim ljudima koji se bave građanskim pravom, pišu podneske i u njima sve detaljno obrazlože. Krivično pravo je za nas koji smo u trenu uspjeli da definišemo neku situaciju, da pronađemo rezon. Krivica je ono što meni više leži, što više volim. Vjerovatno i samo odrastanje uz filmove iz sudnice, kada su advokati „činjeli čuda” me dovelo da se upravo tom vrstom prava bavim i planiram svoj put”, priča Begović.
Odaberi posao koji voliš i nikada nećeš raditi
Kao neko ko je dugo godina u advokaturi, Begović savjetuje mladima koji žele da se bave istom profesijom da se vode čuvena Konfučijevom izrekom Odaberi posao koji voliš i nikada nećeš raditi.
“Svaki put kada mladi advokat polaže zakletvu, kažem mu da u životu postoje dvje odluke koje su najvažnije za svakog čovjeka prva odluka je odabrati nekog s kim ćeš da živiš čitav svoj život i s kim ćeš da imaš djecu, odnosno naći osobu koja će odrediti smisao tvog života, a druga najvažnija stvar posle toga jeste odabrati posao. Ako radiš nešto što voliš to ti neće biti posao niti obaveza nego zadovoljstvo”, naveo je Begović.
Advokatska djelatnost je samostalna, nezavisna, slobodna, ne postoji “mač iznad glave”, a advokat nerijetko ima ulogu “ispovjedaonika onih koji pate i kojima su oduzeta elementarna prava”, navodi Begović.
“S druge strane, sve to zahtijeva čitavog čovjeka, predanost tom poslu, nevjerovatnu aktivnost i gubitak privatnosti, jer advokat uvijek treba da bude pripravan na poziv klijenta koji može da pozove i u ranim jutarnjim satima, neradnim danima, tokom praznika”, kazao je Begović.
Suptilna opasnost advokature je to što može odvojiti čovjeka od porodice.
“Kada se fokusirate na to, gotovo ništa ne vidite i tek kada prođe određeno vrijeme okrenete se oko sebe, djeca su porasla, neke stvari koje su primarne u životu svakog čovjeka odigravale su se pored vas. Ova profesija može da okupira one koji se prepuste, ali računam da su advokati ipak racionalni, zreli i mudri i da će podijeliti te dvije sfere”, zaključuje Begović.
Kako je dodao, jednako je ponosan na doajene crnogorske advokature koji su prokrčili put toj svetoj profesiji, ali i na ove današnje koji se bore za njeno mjesto u pravnom sistemu Države Crne Gore.
Ne sumnjam u objektivnost Apelacionog suda
Godina koju smo ispratili velika je za crnogorsko pravosuđe, prvostepeno je okončan jedan od težih predmeta pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Početkom decembra spisi predmeta sa pristiglim žalbama na presudu Višeg suda u Podgorici predati su Apelacionom sudu. Prema riječima Begovića, riječ je o vrlo specifičnom predmetu, i zbog činjenice da je javno prenošen.
“Postupak je bio vrlo komplikovan, neću da prejudiciram jer se predmet nalazi pred Apelacionim sudom. Uvijek sam bio za to da ko god je kriv odgovara, ali ni u kom slučaju ne smije bilo ko nevin biti suđen za tako nešto. Apsolutno sam ubijeđen da će Apelacioni sud na pravi način procijeniti tu prvostepenu presudu. To je ogroman posao. Predmet koji je činjenično vrlo složen jer ima ogroman broj dokaza, pravno je vrlo komplikovan i nimalo neće biti lako tom vijeću da se upozna sa stanjem spisa predmeta pa nakon toga i da donese pravičnu odluku. Ali u svakom slučaju ne sumnjam u objektivnost Apelacionog suda i vjerujem da će suditi na osnovu dokaza i onoga što se nalazi u spisima predmeta”, naveo je Begović.
