Za roman „Po šumama i gorama“ glasali su Teofil Pančić i Ivan Milenković.
U obrazloženju žirija stoji da je „Pas i kontrabas“ „kompleksna priča o proslosti i sadašnjosti i povratak velikoj naraciji“.
U najužem izboru bili su i romani Milenka Bodirogića „Po šumama i gorama“ („Orfelin“), Slobodana Tišme „Grozota ili...“ („Čarobna knjiga“), Steva Grabovca „Mulat albino komarac“ („Imprimatur“) i Ane Vučković „Jugoslav“ („Partizanska knjiga“).
Nagrada se dodjeljuje se od 1954. godine, a prvi dobitnik bio je Dobrica Ćosić za roman „Koreni“.
Tokom proteklih godina dodjeljivana je piscima sa prostora bivše Jugoslavije, a među dobitnicima su bili Oskar Davičo, Živojin Pavlović, Dragan Velikić, Branko Ćopić, Meša Selimović, Borislav Pekić, Miloš Crnjanski, David Albahari i drugi.
Uoči dodjele, grupa pisaca uputila je otvoreno pismo, kojim su od svojih izdavača tražili da svoja djela „više ne prijavljuju za NIN-ovu nagradu“ i pozvali su na njen „bojkot“, zbog, kako su naveli, sastava žirija koji odlučuje o dobitniku priznanja a u kome su „što stručno, što moralno, a najčešće i stručno i moralno nekompetentni ljudi“.
Među potpisnicima otvorenog pisma su prošlogodišnji dobitnik NIN-ove nagrade za roman „Zabluda Svetog Sebastijana“ Vladimir Tabašević, Emir Kusturica, Vladimir Kecmanović, kao i akademik Miro Vuksanović, koji je dobitnik te nagrade 2005. godine za roman „Semolj zemlja“.
