Kako je Portalu Analitika saopšteno sa sastanka, u dužem i srdačnom razgovoru mitropolit i ambasadorka su razmijenili mišljenja o aktuelnim društvenim zbivanjima u Crnoj Gori, a posebno o posljedicama koje je na širem društvenom planu izazvao nedavno usvojeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
“Ambasadorka Кemp je pojasnila svoj stav da svaka država ima pravo da donosi zakone iz različitih oblasti društvenog života, u skladu sa ljudskim pravima i vladavinom prava. Ambasadorka cijeni miran način na koji učesnici molebana i litija izražavaju svoj stav i svjesna je jačine osjećanja koje ovo pitanje pobuđuje u društvu. Takođe je ukazala da u svakoj društvenoj situaciji, a posebno u ovako osjetljivim momentima, dijalog treba biti put ka prevazilaženju problema”, navodi se u saopštenju MCP.
Mitropolit Amfilohije je, kako se ističe, ambasadorki dodatno pojasnio ciljeve i razloge zbog kojih se širom Crne Gore organizuju molebani i molitvene litije po gradskim ulicama i trgovima i posebno je podvukao da je riječ o izvornom, narodnom iskazivanju stava protiv nepravde i diskriminacije, a bez ikakvog stranog ili političkog uticaja.
“Ukazao je na problematičan i netransparentan postupak pripreme i usvajanja zakona, ali i na negativne posljedice koje je proizveo na širem društvenom planu. Iskazao je očekivanje da će međunarodna zajednica biti principijelna po ovom pitanju i da neće dozvoliti da se pitanje prava na slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja različito tretira u Crnoj Gori u odnosu na evropsku i civilizacijsku praksu i dostignuti nivo međunarodnih standarda o slobodi vjere kao osnovnog ljudskog prava. Mitropolit je ponovio stav da ključne preporuke iz mišljenja Venecijanske komisije uopšte nisu implementirane u zakon, ali i da su brojne odredbe zakona u suprotnosti sa Ustavom i pravnim poretkom Crne Gore”, precizirano je u saopštenju.
Kako se dodaje, i ovom prilikom je posvjedočen više puta iskazani stav da je Crkva opredijeljena za dijalog ne samo sa Vladom nego i sa širom društvenom zajednicom, ali da je, radi rješavanja ovog problema, “neophodan iskreni, inkluzivni, transparentni i stručni dijalog sa Vladom, ali prvenstveno povodom najspornijih odredbi zakona koje su izvor problema, a tek potom i o drugim otvorenim pitanjima poput temeljnog ugovora, restitucije i drugih”.
