On ističe kako su analize izbornih i referendumskih procesa, tokom posljednjih nekoliko godina, pokazale njihovu ranjivost i osjetljivost na hibridne prijetnje.
- Stoga je potrebno zaštititi izbore kao politički i administrativni proces te birače od malicioznih djelovanja, od distribucije dezinformacija putem društvenih mreža i sistema komuniciranja, prepoznavati i raskrinkavati pokušaje "pranja informacija", izbjegavati i sprječavati unošenje podjela, izbjegavati reagovati na provokacije kojima će biti cilj podsticanje nasilja i represije - ističe Akrap.
Predsjednik zagrebačkog Instituta za istraživanje hibridnih sukoba podsjeća na slučaj Litvanije, koja je zakonom uvela kažnjavanje svih onih koji svjesno šire dezinformacije kojima se npr. pokušava podrivati nacionalno zajedništvo i izazvati protivlitvanska strateška opredjeljenja, naglašavajući da uvijek treba imati na umu da pravo na slobodno mišljenje nikad ne smije biti identifikovano kao maliciozna propaganda.
- Istovremeno se "neprijateljska propaganda" ne tretira kao pravo na slobodno mišljenje i izražavanje. Tu razliku treba znati sigurno prepoznati i razlučiti jer se dostignuti stepen demokratije ne smije ugroziti - kaže Akrap.
Prema njegovim riječima, protesti i teške riječi koje su rezultat usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti usmjereni su ka ispunjavanju ključnih ciljeva svih hibridnih djelovanja: unošenju dubokih i ozbiljnih podjela u pojedino društvo, negiranju identitetskih simbola, tradicije, nacionalnog i duhovnog zajedništva te sistema vrijednosti na kojima počiva jedna zajednica i društvo.
- Stvarnost se dekoncentriše i potom oblikuje u skladu sa željama onoga ko želi postići stanje informacijske nadmoći. Teško je za očekivati da će Srpska pravoslavna crkva prestati sa svojim aktivnostima pokušaja uticaja na zbivanja u Crnoj Gori. Štoviše, za očekivati je da će biti sve intenzivnije te da će obuhvatiti širi spektar ciljeva od onih koji su danas obuhvaćeni - naglasio je Akrap.
On smatra da SPC pokušava ozbiljno uticati na političke i društvene procese ne samo u Srbiji, nego i u drugim državama, kao što su Crna Gora i Sjeverna Makedonija.
