Mitrović je rekao da je dijaspora Crne Gore rasuta po cijelom svijetu i da je po svojoj strukturi heterogena što usložnjava mogućnost dobijanja preciznijih informacija o njenom broju.
On smatra da je vjerovatno to jedan od najvažnijih razloga nepostojanja preciznijih podataka o broju ljudi iz Crne Gore u svijetu.
Mitrović je u intervjuu agenciji MINA kazao da se obično u javnom diskursu može čuti procjena da u crnogorskoj dijaspori živi još jedna Crna Gora, što, kako navodi, može biti tačno ako se uzmu u obzir sve generacije dijaspore u svijetu.
“Važno je reći da se radi o nezvaničnim procjenama koje se dobijaju kao kombinacija više izvora - od popisa stanovništva Crne Gore, popisa stanovništva zemalja prijema, statističkih podataka o broju crnogorskih državljana u određenoj zemlji, istorijskih izvora o iseljavanju iz Crne Gore i uz oslanjanje na procjene o mogućem broju dijaspore u datoj zemlji”, objasnio je Mitrović.
On je podsjetio da je Uprava prošle godine promovisala web aplikaciju za evidenciju dijaspore kojoj se može pristupiti sa sajta Uprave, a preko koje će pokušati da naprave bazu podataka o ljudima iz Crne Gore u svijetu.
Mitrović je kazao da je počela da se radi baza ljekara, sportista, kulturnih radnika i privrednika.
On je rekao da Uprava ima bazu od 250 naučnih radnika, istraživača i stručnjaka sa kontaktima, zemljom boravka, naučnom oblašću, strukom i ostalim relevantnim podacima.
Mitrović je ocijenio da baza podataka važna, jer kada se u potpunosti dobije struktura dijaspore, onda će se lakše odrediti koje politike treba da sprovodi matična država, kada je u pitanju njena dijaspora.
On je kazao da ljudi iz Crne Gore ima u gotovo svim djelovima svijeta, od zemalja u susjedstvu, Evrope, Sjeverne u Južne Amerike do Australije i Južne Afrike.
“Neupitno je da u zemljama regiona imamo brojnu dijasporu, imajući u vidu da se Crna Gora gotovo 70 godina nalazila u jugoslovenskim državnim tvorevinama, pa zato imamo brojnu dijasporu u tim državama, prije svega Srbiji, a koja je u tim sredinama zbog sličnosti jezika, religije najviše izložena asimilaciji”, kazao je Mitrović.
Govoreći o asimilaciji dijaspore u Srbiji, Mitrović je upozorio da je u toj državi od 1981. do 2011. godine, prema popisima stanovništva broj građana koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci manji za 100 hiljada.
Mitrović je naveo da je prema popisu stanovništva u Srbiji 1981. godine živjelo 147,46 hiljada nacionalnih izjašnjenjih Crnogoraca.
“Deset godina kasnije 1991. kao nacionalni Crnogorci u Srbiji se izjasnilo 118 hiljada građana. Zatim 2002. godine izjasnilo se oko 69 hiljada dok se 2011. godine u Srbiji kao nacionalni Crnogorci izjasnilo malo više od 38 hiljada građana”, kazao je Mitrović.
On je najavio da će Crna Gora uoči narednih popisa uraditi strategiju za zemlje u okruženje, šta i kako mora da se radi i preduprijedi da se taj broj smanjuje.
Mitrović je rekao da brojna crnogorska dijaspora živi u SAD-u, Turskoj, Argentini i određenim evropskim državama, prvenstveno Njemačkoj, Luksemburgu, Švajcarskoj kao i drugim zapadno-evropskim zemljama.
Mitrović je rekao da prema evidenciji Uprave u dijaspori postoji blizu 200 registrovanih udruženja koje okupljaju crnogorske zajednice u cijelom svijetu.
“Broj ovih udruženja zavisi od brojnosti dijaspore u određenoj zemlji, pa tako najviše udruženja ima u Srbiji, Njemačkoj, SAD-u, Luksemburgu, zatim u ostalim državama regiona, ali značajna i dobro organizovana udruženja dijaspore imamo i u Kanadi, Australiji, Latinskoj Americi itd”, naveo je Mitrović.
On je istakao da sva udruženja djeluju na dobrovoljnoj osnovi i daju maksimum u skladu sa prilikama i okolnostima u kojima djeluju.
Mitrović je objasnio da su organizacije crnogorske dijaspore obično u zemlji prijema registrovane kao nevladine organizacije i da nemaju siguran izvor finansiranja, pa sve aktivnosti uglavnom sprovode na volonterskoj osnovi.
On je kazao da je Uprava prošle godine prvi put raspisala Javni konkurs za sufinansiranje programa odnosno projekata organizacija dijaspore u tačno utvrđenim oblastima saradnje, od kulture, privrede, informisanja, obrazovanja do jačanja i zaštite statusnih prava naših iseljenika u zemljama prijema.
“Za ovaj konkurs prošle godine opredijeljeno je 100 hiljada EUR kojim je podržano čak 56 projekata organizacija naše dijaspore iz cijelog svijeta. Zbog odličnih rezultata konkursa vidjljivih i u matici i u dijaspori ove godine planiramo povećanje novca koji je će biti oprediljen. Konkurs će biti raspisan najkasnije do 31. marta”, naveo je Mitrović.
On je rekao da će ljudi koji su rođeni u Crnoj Gori uvijek vraćati pa je problem održavanja veza daleko manji u prvoj generaciji.
“Nažalost, druga, a naročito treća generacija se gubi ukoliko ne postoji strateški osmišljen pristup i konkretni projekti njihovog vezivanja ili održavanja veza sa maticom”, kazao je Mitrović.
Mitrović je naveo da je očuvanje identiteta, jezika, kulture i tradicije prioritet i za dijasporu i za matičnu zemlju.
On je rekao da što je emigracija starija kao u Latinskoj Americi i Turskoj potreba za učenjem i obnovom jezičkih veza javlja se kao najveći prioritet.
“U dijelu kulturnih veza i saradnje one su ipak jače kod novije dijaspore, naročito u zemljama regiona vjerovatno zbog sličnosti jezika, tradicije, mentaliteta – ali i blizine”, kazao je Mitrović.
On je ukazao da su osmišljeni posebni obrazovni programi za crnogorsku dijasporu i da je za njene potrebe izdat komplet udžbenika koji obrađuju jezik, geografiju, istoriju, baštinu i muziku iz Crne Gore.
“Sve što je u interesu da se prenese na mlađe generacije kako bi sačuvale identitet, posebnost i znali ko su i odakle dolaze”, kazao je Mitrović.
On je dodao da Uprava u saradnji sa Zavodom za školstvo svake godine od 20-30 jula organizuje Ljetnju školu jezika i kulture „Crna Gora moja postojbina“, za djecu iz dijaspore od devet do 15 godina koju pohađa 60 polaznika, koja traje deset dana i koja je potpuno besplatna.
Mitrović je rekao da je u saradnji sa Zavodom za školstvo pokrenuto pitanje organizacije zavičajnih škola u nekim od opština koje imaju brojnu dijasporu kao što su Petnjica, Bar, Gusinje, Plav itd”, kazao je Mitrović.
“Obično starija emigracija s kraja 19 i početka 20 vijeka koja živi u Sjevernoj Americi, Latinskoj Americi i Turskoj, ima potrebu za održavanjem jedne sentimentalne veze sa zemljom porijekla, ali i izraženu potrebu za očuvanjem i njegovanjem jezika kao osnovnog preduslova za očuvanje identiteta”, rekao je Mitrović.
On je naveo da su kod novije dijaspore, koja živi u zemljama zapadne evrope, SAD, Australiji, Kanadi, kontakti i veze sa matičnom zemljom češći, da oni redovno posjećuju Crnu Goru, organizuju se i ostvaruju aktivnu komunikaciju i sa Upravom za dijasporu.
“Naša dijaspora izuzetno je vezana za matičnu zemlju, i još uspijeva da sačuva svijest o porijeklu ali i prenese ljubav prema Crnoj Gori na mlađe generacije. Vjerovatno je tome razlog što Crna Gora još ima relativno mladu dijasporu”, ocijenio je Mitrović.
On smatra da zbog toga treba djelovati proaktivno i ciljanim projektima i programima usmjerenim na mlađe generacije, sačuvati identitet i kod novih generacije dijaspore i otvoriti nove prostore za kontakte i saradnju.
Mitrović je rekao da je prema podacima Centralne banke ukupan priliv novčanih sredstava iz dijaspore po osnovu doznaka u prosjeku iznosi 500 miliona eura, na godišnjem nivou.
“Ovdje se radi samo o novcu koji pristiže bankarskim transakcijama, a procjenjuje se da bar još toliko novca dijaspora šalje svojim porodicama privatnim kanalima, bez ikakve evidencije”, rekao je Mitrović.
On je kazao da visina doznaka govori o njihovom značaju za državu ali da treba pomenuti da dijaspora u Crnoj Gori provodi godišnje odmore, vrlo često ulaže u nekretnine i da je ekonomski izuzetno značajna.
“Značajne investicije su u ugostiteljstvu, građevinarstvu, turizmu (Vesko Mijač, Hačko Brčvak), ali je činjenica da je potreban dodatni angažman nadležnih na stvaranju normativnih i drugih pretpostavki, koje će omogućiti dodatne stimulanse dijaspori za investiranje u svoj uži zavičaj”, smatra Mitrović.
On je rekao da je normativno i institucionalno zaokružena djelatnost Uprave i da su stvorene pretpostavke za sistemsko uređivanje odnosa Crne Gore sa svojom dijasporom.
“Rezultati su već vidljivi i kroz projekte Uprave ali i brojne i raznovrsne aktivnosti dijaspore”, kazao je Mitrović.
On je rekao da je cilj Uprave da postane servis dijaspori i prva adresa na koju će se obraćati za sve svoje potrebe.
Upitan o predlogu Bošnjačke stranke da treba omogućiti dijaspori da može da glasa u predstavništvima Crne Gore u inostranstvu, Mitrović je odgovorio da Uprava nema nedležnost jer se radi o materiji koja iz oblasti izbornog zakonodavstva i prije svega političkoj odluci.
Mitrović je rekao da dijaspora ima mogućnosti da takvu inicijativu artikuliše preko Savjeta za saradnju sa dijasporom – iseljenicima, koje je savjetodavno tijelo Vlade Crne Gore.
Mitrović je objasnio da je Savjet prvi put konstituisan 2016. godine, a da je prošle godine konstituisan drugi saziv tog tijela koje ima 94 člana od čega je polovina članstva 54 iz dijaspore.
“Zadatak tog tijela je aktivno učešće u kreiranju i sprovodjenju politike saradnje sa dijasporom, a u njemu su predstavnici dijaspore kandidovani od najbrojnijih i najaktivnijih organizacija u svijetu, kao i predstavnici državnih i lokalnih organa i institucija i istaknute ličnosti koje su se afirmisale u oblastima saradnje sa dijasporom”, kazao je Mitrović.
Komentari (21)
Crna Gora samo smislja strategiju kako za zastiti svoj narod ,ali samo na papiru.Jer u Crnoj Gori nema ljudi od akcije osim Gosp.Gordana Stojovica.Konkretno u poslednjih 30 godina nijedan nas iseljenik nije dobio stipendiju da studira u Crnoj Gori,dokle zemlje okruzenja ,kao npr Albanija godisnje daje 1500 stipendija za svoje iseljenike.Isto i Srbija Makedonija.A da ne govorimo sta smo uradili nasim ljudima iz Vrake i Skadra.Iselili smo ih iz svojih domova, napravili li golgotu od zivota i evo vec 29 godina jos nijesu ukljuceni u drustvene tokove Crne Gore.To je prava istina naseg rada i postovanja prema nasim ljudima.Sa ovakvim pristupom mi polako ali sigurno na veliku zalost nestajemo.
Uprava za dijasporu ima sve preduslove da postane jedna od najboljih crnogorskih institucija, a već pokazuje prve rezultate. Podrška iz Toronta!
Tačno tako. Zoki je uzurpirao CKD i koristi ga kao platformu za ličnu promociju. Nema nikakvih konkretnih akcija ni rezultata već se šačica ljudi o sopstvenom trošku okupi nekoliko puta godišnje u kafani dje se vazda mlati jedna ista priča. Delegacija iz Uprave za Dijasporu posjeti Toronto jednom godišnje, slikaju se za facebook i medjusobno razmijene plakete po onoj "Ja tebe serdare, ti mene vojvodo". Nadmenim i bahatim manirom kućepazitelj je odbio od CKD nas čestite Crnogorce kojima je Crna Gora u srcu. Bruka!
jednu pancetu neoplantinu u novem sadu (ako platis dvesta dinara)
To je FAKE NEWS. Plaketu nijesam dobio ja, već CKD iz Toronta. Ne znam zašto širite neistine
Srbija je totalno Diktatur zemlja
Sa Mitrovicem i Dragmanovicem ce ih biti NULA, toliko o njihovoj brizi i znanju o dijaspori, vrijeme ce pokazati
U Srbiji nema skoro nijedno ozbiljno udruženje ,jer država matica je uvijek imala pogrešan pristup kada je u pitanju Srbija. Koliko su ozbiljnitek su se sada sjetili da naprave posebnu Strategiju za Srbiju.U Srbiji i Beogradau ima nekoliko pojedinaca koji se istinski bore za prava Crnogoraca .Godine 2014 Crnogorci su uspjeli da se izbore za status nacionalne manjine zahvaljujući čovjeku koji je tada bio u Ambasadi,ali "kursadzije" iz Donje Gorice su ga sklonili i sada imamo umjesto Ncionalnog Savjeta drvenog trojanskog konja koji radiprotiv zajednice.Takav Savjet su napravili Kankaraš i Đaga Mićunović bivše Diplomate!
Đoko@Gospodine niste baš do kraja upuceni ,bila sam član toga Savjeta nažalost .Tačno je da je"nesretni"jer su ga opljačkali nekoliko njih N.S. izvjesni kafedzija iz Vrbasa .A onaj koji ga je formirao nije imao dodira sa njim odmah poslije proglašenja,izuzev što je javno ukazivao na devijacije koje su se tamo dešavale.Na kraju je raspušten zbog nezakonitog rada.
Taj o kome pričaš je napravio taj prvi nesretni NS koji nije funkcionisao jer je sujeta bila jača od pameti, a druga stvar je fa su njegovi apetiti, pre svega finansijski, nezajažljivi... Ako misliš na MŽ!
G. Mitroviću, vaša djelatnost je utopila nacionalni identitet Crnogoraca u crnogorsku dijasporu. Dijaspora i iseljeništvo je jedna problematika a nac. identitet druga. Nijeste zakonski odvojili brigu za Crnogorce u regionu od dijaspore. Tu mislim prije svega na CNM u RS. O njima niko ne brine,možda najviše Srbija ona se jedino trudi da je Crnogoraca što manje u Srbiji. Savjet CNM u RS je u funkciji politike Srbije. A Da ne govorim izdvajanju jezika,kulture i tradicije iz identiteta i o svođenju nacionanog entiteta crnogorskog identiteta na etničko što je apsurd. Dakle ovakav odnos matice prema CNM u Srbiji garantuje njen nestanak. CNZ iz Bgd na to upozirava već dvije decenije?
u pravu si. Samo u Bgd. za bilo koju aktivnost treba logistika. A tjerati ljude da sami finansiraju ove stvari je sramota i uvijek kontra-produktivno.
Da, u pravu si, ali ta CNZ sem upozorenja nema nikakve druge delatnosti, kad se skupljaju potpisi za elektore i treba učešća, nažalost, imate angažovanost kao neko selo u Vojvodini. Morate sem moralisanja, saopštenja i demagogije, malo zasukati rukave, pa, u Beogradu je to bar lako, Crnogoraca ima i biće.
Sto smo mi ocekivali da ce ih biti vise a nemanje a u CG im zabranili da glasaju....
Sta su ovi mislili da zadrze Crnogorce u Srbiji na stendbaj kao Palestince bez drzave ? Moraju nabavit neki dokument i drzavljanstvo nece valjda vjecito ostat apatridi ?
Да сте им дали право на држављанство, као свима осталима... можда... а можда и не. Али нисте, и ето вам га сад.
@Sovereign, je još bliža opcija podaništva i saginjanja da ostaneš identitetski uspravan. To ti je nasleđe kada ste bili turske vodonše i to još traje. CRV nema oslonac da ustane i vječno će da puzi. Crnogorci imaju milenijumsku državotvornu vertikalu izraženu u Slobodarstvu,Čovje;nosti i Čestitosti i to im ne dozvoljava da postanu CRV. Bolje takvih stotinu, nego sto hiljada CRVA.
Ових 38 кила је из 2011. После признања Косова (АП Републике Србије), насилног уласка у НАТО, укидања српског језика, подршке енглеској Резолуцији да смо геноцидан народ, усвајања Закона о отимању власништва једине канонске православне цркве, свакодневних тирада Јовановића, Терзића, Перовића из Србије о дукљанској супермацији над Србима...остаће их у траговима у Србији. Што су тражили то су и добили.
Materija ne moze nestati niti se unistiti samo mijenja agregatno stanje . Do Tokijaaaaaaaaaaaaaaaaaaa!!!!!
