U kratkoj najavi samo se još podsjeća da se sastanak organizuje na inicijativu premijera.
Pobjeda saznaje da Marković i mitropolit Amfilohije neće razgovarati „u četiri oka“, već će državu predstavljati i potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin, te ministri za ljudska i manjinska prava, vanjskih poslova i kulture Mehmed Zenka, Srđan Darmanović i Aleksandar Bogdanović, dok će u delegaciji Srpske crkve, biti još tri episkopa - mileševski Atanasije, budimljansko-nikšićki Joanikije, zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije i dva člana Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske Dragan Šoć i Vladimir Leposavić.
Pisma
Premijer Marković uputio je mitropolitu Amfilohiju 28. januara poziv za razgovor o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.
– Vrijeme je i prilika da se još snažnije posvetimo slozi, zajedništvu i izgradnji povjerenja, a naročito unutar pravoslavne konfesije, kao najbrojnije. Vlada tu priliku vidi i prepoznaje i biće joj snažno posvećena – naveo je on u pismu poglavaru SPC u Crnoj Gori.
Ponovio je spremnost Vlade da zajednički sagledaju najbolja rješenja za primjenu članova 62 do 64 Zakona.
– Te da svakako kroz dijalog i mogućno konsenzus otklonimo svaku dilemu i sumnju oko korišćenja crkava, hramova i manastira, odnosno njihove buduće namjene. Vlada je spremna da učini dodatan napor kako bi pravoslavni građani u Crnoj Gori krenuli jednim i zajedničkim putem. Na tom kompleksnom i zahtjevnom cilju, potreban je novi sadržaj u odnosima Vlade i MCP, koji uz povjerenje kao nužni uslov, podrazumijeva i preuzimanje odgovornosti u odnosu na naše sadašnje uloge – naveo je Marković u pismu.
Odgovor Amfilohija stigao je 2. februara, a ekskluzivno je objavljen u dnevniku Dan 2. februara, u kojem je, pored ostalog, naveo da je nerealna Markovićeva konstatacija da „donošenje Zakona neće izazvati nove podjele u pravoslavnom biću Crne Gore“.
Konstatovao je da je Zakon „ne samo produbio stare, nego je i stvorio nove podjele među braćom, kumovima i komšijama“.
Nije se saglasio da je „propis usaglašen sa savremenim evropskim standardima i da je kao takav zadobio pozitivno mišljenje Venecijanske komisije, čije ste preporuke ugradili u zakonski tekst“.
– Ovo se posebno odnosi na odredbe kojima se negira i likvidira viševjekovni neprekinuti istorijski kontinuitet pravnog subjektiviteta i imovinska prava prvenstveno naše Crkve, ali i drugih vjerskih zajednica – istakao je mitropolit crnogorsko-primorski SPC.
Centrala
Najavio je tada da bi u delegaciji sa njim bili: episkopi budimljansko-nikšićki Joanikije, mileševski Atanasije i zahumsko-hercegovački Dimitrije.
Analitičar, istraživač Vladimir Jovanović tada je za Pobjedu ocijenio da je bitna činjenica da o svakom potezu Amfilohija mora konačnu riječ dati Sinod ili Sabor u Beogradu.
Dva dana nakon poziva premijera Markovića mitropolitu Amfilohiju u Beogradu je zasijedao Sinod SPC u proširenom sastavu, a na sastanku su, kako je saopšteno, „razmatrani pravni koraci koji će, uz saglasnost Sinoda sa patrijarhom na čelu, biti preduzeti pred Ustavnim sudom Crne Gore“.
Tada je dogovoreno i da se povuku dvije ustavne inicijative koje je crnogorskom Ustavnom sudu dostavila beogradska centrala SPC, a podnijete su iako je bilo najavljeno da će Mitropolija crnogorsko-primorska, sa svojim pravnim savjetom, pripremiti ustavnu inicijativu.
Podnošenje dvije ustavne inicijative iz beogradske centrale SPC ukazalo je da ne vjeruju Amfilohiju, ali sastanak proširenog Sinoda 30. januara da su shvatili da je njegov uticaj u eparhijama koje teritorijalno ulaze u Crnu Goru i dalje snažan, zbog čega su bili prinuđeni da povuku svoje inicijative.
Da je na toj sjednici napravljen kompromis ukazuje i činjenica da je tada odlučeno da Amfilohije neće ići sam na razgovore sa Markovićem, već u pratnji delegacije.
Tek nakon ovih konsultacija u Beogradu na sjednici Sinoda stigao je, 2. februara, odgovor Amfilohija na poziv Markovića.
SPC Zakon o slobodi vjeroispovijesti ne želi da prihvati prije svega zato što propisuje da će svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine, biti prepoznati kao državna imovina, ukoliko vjerska zajednica nema dokaz da je ona vlasnik. Stari zakon iz ove oblasti datira iz 1977. godine.
Pred Ustavnim sudom bila je i inicijativa za ocjenu saglasnosti Zakona o slobodi vjeroispovijesti sa Ustavom i međunarodnim ugovorima beogradskih advokata Milenka i Momira Radića ali su i oni, nakon sjednice Sinoda, odlučili da je povuku.
Litije
Srpska pravoslavna crkva i sinoć je u više gradova organizovala molebane i litije – u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima, Bijelom Polju, Murinu, Plužinama, Žabljaku, Andrijevici, Beranama, Herceg Novom, Kotoru, Tivtu, Baru…
Nakon molebana u Beranama episkop budimljansko-nikšićki Joanikije rekao je da litije prerastaju u svenarodnu pobjedu ,,koja ne podrazumijeva prolivanje bratske krvi, već moralnu pobjedu nad onima koji su donijeli sramni zakon“.
Apelovao je na učesnike litija da čuvaju mir i da, kako je kazao, ne nasijedaju na moguće inscenirane incidente.
Organizovanjem litija i molebana, dva puta sedmično – četvrtkom i petkom, SPC pokušava da prisili vlast da povuče Zakon.
