Marković i Amfilohije u petak su se sreli prvi put od kada je Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica usvojen u decembru prošle godine i stupio na snagu 8. januara, kojem se Srpska crkva kategorično protivi i zbog kojeg organizuje protestne litije i molebane u više gradova, svakog četvrtka i nedjelje.
Predstavnici Vlade u petak su ostali čvrsto pri stavu da nema povlačenja Zakona, ali su izrazili spremnost da pruže sve moguće garancije da će se primjena sprovoditi upravo ,,u duhu evropskih standarda koji su ugrađeni u odredbe zakona i koje je prepoznala i Venecijanska komisija“.
Članovi Episkopskog savjeta SPC u Crnoj Gori najveći problem vide u odredbama Zakona kojim je konačno odlučivanje iz redovnih sudova izmješteno u upravne što izaziva, kako su konstatovali, opravdano nezadovoljstvo i rađa nepovjerenje da će se, mimo redovne sudske procedure, promijeniti titular svojine nad crkvama i manastirima, ali i drugim nekretninama i posjedima kojima SPC sada suvereno gazduje.
Dva detalja iz zajedničkog saopštenja koje je objavljeno odmah nakon sastanka, ukazuju da je nekog pomaka, makar u pristupu, ipak bilo. Prije svega, u saopštenju se ne govori o povlačenju Zakona već se sugeriše da SPC traži izmjene spornih odredbi. Ta formulacija je drugačija od onog izričitog zahtjeva sa litija ,,o hitnom povlačenju nakaradnog Zakona“.
Osim toga, najava da će se dijalog nastaviti na nivou eksperata ukazuje da nijedna strana nije zatvorila vrata daljim razgovorima, makar i na nivou pravnih eksperata.
Komentarišući za Pobjedu ishod sastanka, dr Slobodan Sadžakov, profesor etike na novosadskom Univerzitetu, kaže da je stekao utisak da je SPC u Crnoj Gori uvidjela da litije koje bi se održavale u beskraj više nijesu djelotvorno sredstvo, „kao i to da rigidno ucjenjivanje ne postiže očekivani efekat“.
- Otuda je, nesumnjivo, i retorika ublažena, pa se na sastanku i nije postavljao ultimatum o povlačenju Zakona. U ovom odsudnom i nesumnjivo istorijskom trenutku za crnogorsku državnost, jasno je da njeni reprezenti moraju pokazati čvrstinu i odlučnost, bez pristajanja na trule kompromise i ucjene jer bi to vodilo slabljenju ideje crnogorske državnosti na duže staze - ocijenio je Sadžakov.
