Pristrasan informativni program, neadekvatna kadrovska struktura, nedovoljne finansije i loša tehnička oprema, ključni su problemi u funkcionisanju Radio Televizije Crne Gore (RTCG), smatraju članovi Savjeta Javnog servisa Goran Đurović i Slavica Striković.
Oni su na konferenciji za novinare, na kojoj su prezentovali svoj dosadašnji trogodišnji rad u tom tijelu, naveli da je Savjet imao veoma ograničene rezultate u prve dvije godina rada zbog, kako su naveli, stalnih opstrukcija bivšeg menadžmenta.
Đurović je ocijenio da je tek prošle godine došlo do ubrzanja u usvajanju i realizaciji preporuka Savjeta, kao i da su u tom periodu ostvareni solidni rezultati u pojedinim oblastima funkcionisanja RTCG.
Prema njegovim rječima, ukupni troškovi bruto zarada značajno su smanjeni u odnosu na 2011. godinu, za oko 530 hiljada EUR, a u kontinuitetu je smanjivan i broj zaposlenih.
“U decembru 2011. godine bilo je 831 zaposlenih. Na kraju prošle 694, od kojih su njih 640 stalno zaposleni, a Aktom o sistematizaciji za RTCG predviđeno je 617 izvršilaca. Kreditom su isplaćene otpremnine od 964,36 hiljada EUR za 67 radnika”, rekao je Đurović.
Govoreći o poboljšanjima za koja su zaslužni Savjet i menadžment, on je naveo i jačanje tehničkih kapaciteta, kao i marketinških prihoda koji su iznosili oko 1,6 miliona EUR, što je za 60 odsto više u odnosu na 2011. godinu.
On je podsjetio da, prema istraživanjima Ipsos stratedžik marketinga i Ekstra TV-a, Televizija Crne Gore bilježi “ozbiljan iskorak” po kriterijumima “omiljene” i “glavne”.
“Ključni problemi u funkcionisanju RTCG su pristrasan informativni program, neadekvatna kadrovska struktura, nedovoljne finansije i loša tehnička oprema”, rekao je Đurović.
Kao posebno problematično naveo je podatke da istraživanja iz decembra pokazuje da je 17 odsto građana kao prvu asocijaciju na RTCG navelo pristrasnost i činjenicu da se radi o “državnoj televiziji”.
Đurović je ocijenio da je RTCG još daleko od pojma javni servis, navodeći da to u prvom redu podrazumijeva zadovoljavanje informativnih i komunikacionih potreba kako pojedinaca tako i društvenih grupa, na ravnopravan način.
“U informativnom programu nije bilo promjena u prethodne tri godine, pa ni dolaskom novog generalnog direktora. Iste osobe koje su uređivale taj segment i za vrijeme smijenjenog generalnog direktora i sada ponavljaju iste greške. Zato je neophodno da viši rukovodilački položaji budu uskraćeni osobama sa jasnim partijskim i/ili političkim vezama”, rekao je on.
Đurović je podsjetio da su od 2009. godine do prošle, prihodi RTCG smanjeni za skoro tri miliona EUR, kao i da on posluje sa gubitkom.
“Sa zaoštravanjem ekonomske krize, očekivano je da će se RTCG sve više okretati prema državi kao izvoru finansiranja, izlažući se opasnosti od povećanog političkog uticaja”, upozorio je on.
Đurović je rekao da postoje i načini smanjenja nekih neracionalnih potrošnji koje nepotrebno opterećuju budžet, prije svega struje, honorara kao i računa za vodu, koji su godišnje po 300 hiljada EUR.
Govoreći o daljim neophodnim koracima za razvoj RTCG, Striković je navela da će Javni servis punu ulogu ostvariti jedino ukoliko bude zaštićen od političkih i ekonomskih uticaja, “koja se obezbjeđuje nezavisnim finansijama, upravljanjem i uređivačkom politikom”.
Ona je navela da je neophodno Zakonom o javnim radio-difuznim servisima definisati značajniji procenat državnog budžeta za RTCG, ali i punu odgovornost Savjeta i generalnog direktora za negativne finansijske bilanse i nedovoljno povjerenje građana.
“Neophodno je generisati prihode od izdavanja poslovnog prostora, izvršiti kadrovske promjene, posebno na mjestima direktora, urednika prvog programa kao i urednika informative. Neophodno je i povećati vidljivost rada i rezultata generalnog direktora kroz sveobuhvatne periodične izvještaje o radu”, smatra Striković.
Ona je rekla da je neophodno unaprjeđenje medijskog i novinarskog profesionalizma, njihovo stručno osposobljavanje i posebno veći angažman lektora, jer je navela da se dikcija i akcenat novinara moraju popraviti.
Kao stvari na kojima će insistirati u narednom periodu Striković i Đurović su naveli zalaganje za afirmaciju istraživačkog novinarstva, smanjenje autocenzure, više emisija debatnog tipa, afirmaciju stimulativne politike zašpošljavanja osoba sa invaliditetom, ali i više emisija posvećenih manjinama.
Najavili su i da će se zalagati za informisanje o radu kontrolnihi zaštitnih institucija i civilnog sektora, redovno, najmanje tromjesečno ispitivanje potreba građana u vezi sa prigramskim sadržajima RTCG-a, kontinuiranu promocoiju prava na pritužbe građana ali i unaprjeđenje programskih sadržaja za djecu.
Đurović i Striković kazali su da su mnogo zadovoljniji stanjem na Radiju u odnosu na Televiziju Crne Gore, navodeći da informativni radijski program po nepristrasnošću treba da bude primjer televizijskom.
Oni su najavili da će i ubuduće na sličan način informisati javnost o svom viđenju stanja na RTCG, kroz angažman u njegovom Savjetu, u kojem im mandati ističe za dvije godine.
Izvor: Mina
