Glavatović naglašava da globalni geodinamički procesi koje nazivamo kompresija Dinarida, i akumuliranje tektonskih napona u tim stijenama traje u kontinuitetu već milionima godina. Povremeno, kada taj napon prevaziđe određene kritične granice izdržljivosti stijena, dolazi do nastanka zemljotresa i, ponekad, srećom rijetko, i do jačih zemljotresa.
Sagovornik Portala Analitika objašnjava da prostor Dinarida funkcioniše kao cijelina i serija zemljotresa koja se dogodila ovih dana krenula je iz kraškog područja Slovenije i Austrije, iz podnožja Alpa. To je bio zemljotres magnitude 4,5 Rihtera, a onda se prenio preko središnje Hrvatske, BiH, te na Albaniju i Grčku. Maloprije smo registrovali potres kod Krfa amplitude 4,6, Rihtera, kaže direktor Seizmološkog zavoda.
On objašnjava da je ovih dana zabilježen kod nas zemljotres kod Plužina, između akumulacije Piva i Gackog, a da je interesantno da se i prošle godine u ovoj oblasti dogodilo više zemljotresa. Mi smo i prošle godine izdali saopštenje da je aktivnost kod Plužina vezana za samu akumulaciju i količinu vode u njoj. Veoma visok nivo vode utiče na pritisak u stijenama, podstičući oslobađanje tektonske energije koja je kroz dugoročni proces prikupljena, kaže Glavatović, i napominje da procese vezane za akumulaciju Piva prate od njenog punjenja 1977. godine.
"Sreća je što se te vrste zemljotresa, koje nazivamo indukovanim, realizuju upravo kao jedan sigurnosni ventil, jer ta energija prikupljena u tim geološkim procesima se ubrzano prazni, kaže Glavatović.
Naš sagovornik objašnjava da je što se tiče potresa u regionu, cijeli ovaj prostor Dinarida prirodno predisponiran za magnitude do 5,5 jedinica Rihtera. Sve se ovo događa u jednom odavno prepoznatom scenariju. Kada govorimo o potresu u Pivi ne treba dizati paniku, jer će vrlo brzo, kada počne proces ispuštanja vode iz akumulacije, doći do smirivanje seizmičke aktivnosti, kaže Glavatović.
foto: nato.int
