Nacrtom Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, prema riječima Marka Sošića iz Instituta Alternativa, nije utvrđen organ koji će biti nadležan za pokretanje prekršajnog postupka, takođe su dati rokovi koji će učiniti da se prekršaji zbog zastarjelosti neće moći procesuirati i kazne za zloupotrebu javnih sredstava su preniske.
„Novina koju ovaj nacrt zakona donosi u oblast budžetskog prava u Crnoj Gori je prekršajna odgovornost. Time će Crna Gora prestati da bude izuzetak u regionu, jedina zemlja koja u sistemskom zakonu o budžetu nema uređenu prekršajnu odgovornost. Tekst nacrta zakona koristi svaku moguću pravnu prazninu, kako bi se onemogućilo da u praksi dođe do utvrđivanja prekršajne odgovornosti za zloupotrebu javnih sredstava“ kazao je istraživač javnih politika iz Instituta Alternativa, Marko Sošić.
Nacrtom Zakona predviđene su za 8 prekršaja, dok su mnoge radnje ostale van okvira kaznenih mjera. Isti zakon u Hrvatskoj predviđa 124 prekršajne radnje. Kako je saopštio istraživač javnih politika, neki od „propusta odnose se na nepredviđanje kazni za kršenje rokova u pripremi budžeta i izvještavanju, raspolaganje državnim novcem, upravljanje novčanim sredstvima, pozajmice i garancije u lokalnim samoupravama i javnim preduzećima, itd“.
„Iz kaznenih odredbi nije jasno ko će biti nadležan za vršenje nadzora nad sprovođenjem ovog zakona niti za podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Ovakva pravna praznina definitivno vodi ka situaciji koju pamtimo iz primjera Zakona o javnim nabavkama: kada se nadležnost za pokretanje prekršajnog postupka prebacuje sa institucije na instituciju sve dok isti ne zastari“ rekao je Sošić.
Nacrtom zakona nije predviđen maksimalan rok za zastarjelost prekršaja, što će efektivno onemogućiti da se prekršajni postupak pokrene i vodi, s obzirom da se za većinu prekršaja može saznati tek na osnovu završenog računa budžeta.
„Ukoliko se ne utvrdi maksimalan rok zastarjelosti pokretanja i vođenja prekršajnog postupka, dakle tri godine, svi prekršajni postupci će biti odbacivani zbog zastarjelosti“ smatraju u Institutu Alternativa.
Predviđene novčane sankcije kreću se od 200 do 800 eura koje su prema riječima Sošića zapanjujuće niske. Iz Instituta Alternativa predlažu da bi trebalo uvesti i „tkz. zaštitne mjere za posebno ozbiljna kršenja važnih odredbi zakona“. Oni predlažu da počinioci budu „kažnjeni privremenim ili trajnim oduzimanjem mogućnosti da obavljaju svoj poziv u javnim finansijama“.
„Ukratko, način na koji je prekršajna odgovornost regulisana nacrtom zakona o budžetu, sasvim sigurno će onemogućiti da iko ikada odgovara za kršenje normi ovog sistemskog zakonskog akta. Stoga je potrebno da sam predlagač izmijeni predloženi tekst, ili, u konačnom, da poslanici ne dopuste da ovakva rješenja budu usvojena“ zaključak je predstavnika Instituta Alternativa.
Foto: institut-alternativa.org
