Tokom narednih istraživanja planirano je da jedna grupa istraživača kamerom snimi lokacije za koje postoji sumnja da nijesu dobro identifikovane sonarom, kao i one od posebne važnosti, dok će druga grabilom i ronjenjem sakupiti određene organizme i uraditi dio istraživanja pod vodom, kaže Mačić.
Sagovornica Portala Analitika kaže da Institut ima dobru saradnju sa RAC SPA centrom iz Tunisa, koji je regionalni centar za posebno zaštićena područja i on djeluje u okviru Barselonske konvencije. Mačić podsjeća da se proteklih godina sa međunarodnim istraživačima radilo uglavnom na istraživanju otvorenog mora, a nedavno su rađena intenzivnija istraživanja samog zaliva, odnosno Kotorsko-risanskog dijela, koji je zaštićen preko UNESCO-a, a takođe je i jedna od Emerald zona. U prvom dijelu istraživanja sa kolegama iz Italije je sprovedeno snimanje ’side scan’ sonarom, koji se koristi za mapiranje morskog dna i omogućuje da se precizno izmapira morsko dno.
Ono što su istraživači do sada detektovali je da se u blizini Svetog Stasija nalaze naselja posedonije, ali su tu u regresiji. Takođe, istraživači su vidjeli kako izgledaju tragovi od velikih sidara, zatim razni ispusti, cjevovodi, tako da će to bio predmet i narednih istraživanja u aprilu.
Mačić naglašava da će posebnu pažnju posvetiti istraživanju vrulja, izvora slatke vode u dnu, koja stvaraju vrlo spescifična staništa. U tom dijelu zaliva upravo su otkrivene rupe duboke i do 65 metara. Tu se nalaze vrlo značajne zajednice za biodiverzitet, i planiramo da detaljnije istražimo ta mjesta i uzmemo uzorke organizama, kako bi dali preporuke za njihovo čuvanje, objašnjava Mačić.
Inače, kada su u pitanju istraživanja korala, ona su rađena u okviru projekta CoCo Net, gdje je bilo uključeno 40 partnera iz Evrope, Afrike i Azije, i taj dio je rađen brodom “Uranija.
"Interesantno je da smo istražujući podvodne kanjone na dubinama od 500 i 600 metara naišli na velika naselja korala. To su korali koji nisu ekonomski interesantni, ali su bitni kao indikatori dobre životne sredine. Takođe, našli smo specifične strukture na morskom dnu, koje su poznate kao podvodni kanjoni. To su udubljenja koja stvaraju specifične uslove za razvoj živog svijeta", kaže Mačić.
Kada je riječ o rupama u zalivu one su nastale propadanjem dijela terena i po strukturi su, vjerovatno, nešto sasvim drugačije od kanjona na 400 ili 500 metara dubine. U zalivu je najdublje područje 65 metara u blizini Perasta, a ima još nekoliko manjih oko 40 metara. Prosječna dubina zaliva je oko 27 metara. Dublja mjesta u zalivu vezana su za izvore slatke vode, gdje ima strujanja slatke vode koja se miješa sa slanom i to je razlog zašto na tim mjestima ima naselja sunđera, korala, nekih mekušaca i drugih vrsta, naglašava naša sagovornica.
Dr Vesna Mačić kaže da će dalja istraživanja biti rađena u saradnji sa RAC SPA centrom i da će biti usmjerena na Kotorsko- Risanski zaliv. Tom prilikom biće uzorkovani organizmi sa dna, a planiran je i drugi projekat, CoCo Net, koji će trajati tri godine. On počinje u maju, kada će se istraživati podmorje ispred obala Albanije u dubokom Jadranu. Još mnogo toga treba otkriti, i međunarodni projekti u kojima učestvujemo doprinijeće da stvorimo jasniju sliku o našem moru, kaže na kraju Mačić.
