Perišić je za naš portal istakla da je jedna od opasnosti koja vreba na internetu i „mrežna krađa identiteta“ koja se najčešće vrši putem elektronske pošte. Takođe je navela da su kaznene odredbe u slučaju nezakonite obrade ličnih podataka propisane Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti i da novčane kazne mogu iznositi i do 20.000 eura.
ANALITIKA: Sa kojim izazovima se suočava Agencija kada je u pitanju zaštita ličnih podataka na internetu?
PERIŠIĆ: Jedna od opasnosti koja vreba na internetu je mrežna krađa identiteta koja se najčešće vrši putem e-mail poruka. Nije preporučljivo pokretati bilo kakav sadržaj koji je primljen sa nepoznate adrese. Dakle, ne treba odgovarati na imejl poruke nepoznatog pošiljaoca u kojima nas najčešće obavještavaju da smo dobitnici na lutriji ili nasljednici pozamašne sume novca. Vođenjem dalje prepiske pošiljac će pokušati da dođe u posjed naših ličnih podataka, prije svega broja bankovnog računa, i da zatraži određenu novčanu transakciju koja je neophodna kako bi se realizovao transfer novca. Nakon toga ćemo biti upućivani na lažne web sajtove, koji po svojoj sadržini i formi podsjećaju na servis koji koristimo. Kako je na taj način izvršena mrežna krađa identiteta, naši lični podaci će se dalje nezakonito obrađivati.
ANALITIKA: Na koji način korisnici mogu povećati bezbjednost podataka na internetu, konkretno kada su u pitanju društvene mreže?
PERIŠIĆ: Društvene mreže su veoma zastupljene u našoj zemlji i predstavljaju oblik svakodnevne razmjene informacija. Otvaranjem profila zasnivamo tzv. „ugovorni odnos“ sa društvenom mrežom, koji podrazumijeva niz prava i obaveza. Važno je da prije nego postanemo konzumenti nekog sadržaja izučimo uputstvo za upotrebu. Na primjer, na Fejsbuku postoji opcija „podešavanje privatnosti“ koja omogućava da svakom od naših „prijatelja“ dodijelimo određeni obim prava na naše lične podatke. Dakle, možemo birati ko može da vidi naše fotografije, statuse i sl.. Nerijetka je pojava da se otvaraju i tzv. „lažni profili“ koji sadrže lične podatke sa fotografijom nekog lica, kome na taj način može biti nanijeta šteta.
ANALITIKA: Koje su kazne predviđene za prekršioce Zakona?
PERIŠIĆ: Svaki pojedinac, u slučaju kršenja prava na zaštitu ličnih podataka, može Agenciji podnijeti Zahtjev za zaštitu prava, dok će Agencija u svakom konkretnom slučaju cijeniti svoju nadležnost i ovlašćenja. Pitanje nadležnosti u slučaju zloupotrebe ličnih podataka na internetu, nije nimalo jednostavno, prije svega imajući u vidu da su subjekti (rukovaoci) koji su odgovorni za adekvatnu obradu ličnih podataka, rasprostranjeni širom svijeta. Stoga je jako teško utvrditi ko je i odakle počinio prekršaj.
Kaznene odredbe u slučaju nezakonite obrade ličnih podataka propisane su Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Novčanom kaznom od 500 eura do 20.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, dok se za odgovorno lice u pravnom licu kazna kreće u rasponu od 150 do 6.000 eura.
Povodom 7. februara Dana bezbjednog interneta, Agencija apeluje na sve korisnike da vode računa da drugim licima ne čine dostupnim sadržaje čijim bi objavljivanjem pretrpjeli štetu i da dobro razmisle o obimu informacija koje plasiraju na internetu, jer nekada i mi sami možemo biti krivci za posljedice. Bitno je imati na umu da jednom objavljen podatak - ostaje na internetu.
A.POPOVIĆ
