- Što se tiče pravnih lica koja nijesu redovno izmirila svoje obaveze, tu će biti poteškoća radi evidentiranja u ranijem obrascu, koji je bio za zarade koje su ostale neisplaćene. Dok će, prema informacijama najviše poteškoća kod primjene i evidencije kod Poreske uprave, koja je morala da otvori novu šifru za tu evidenciju, rekao je Šćekić.
A da li postoji mogućnost da poslodavac preuzme porez na sebe i tako oslobodi zaposlenog, Šćekić odgovara da ona postoji, ali da to ne znači samo preuzimanje poreza, već poslodavac preuzima i dodatne doprinose, koji se obračunajvaju na novu bruto zaradu.
Prema najavama iz Vlade krizni porez važiće do 2014. Ipak, slovenački ekonomski analitičar Jože Mencinger je za radio Antena M nedavno ocijenio da krizni porez može potrajati i više od godinu, jer kako smatra-od oporezivanja kako sada stvari stoje, nećemo popuniti rupe u budžetskoj kasi:
- Ja mislim da možete očekivati da će se te mjere produžiti na duži rok, pogotovo jer su vam stope veoma niske. Ovo što sada dobijate od kriznog poreza je veoma mali dio, a zaposlenost u poređenju sa nezaposlenima je veoma niska, a broj penzionera vam raste, a od tih poreza vjerovatno uplaćujete penziono osiguranje, istakao je Mencinger.
Zvonka Pavićevića iz Unije slobodnih sindikata, sindikalne centrale koja je uoči usvajanja kriznog poreza i organizovala protest, šta ako se obistiini Mencingerova prognoza, odnosno šta ako vlasti procijene da je neophodno da se porez obračunava i u narednoj godini:
- Nećemo to prihvatiti. Mislim da bismo organizovali radikalniji i jači protest, ukoliko Vlada ne bi održala svoje obećanje da će se porez obračunavati samo tokom ove godine, odlučan je Pavićević.
Od novog kriznog poreza očekuje se da se u budžet slije bruto prihod težak 11 milona eura.
Podsjetimo, prvobitnom Vladinom verzijom prijedloga kriznog poreza, koja je amandmanima izmijenjena, bilo je predviđeno dodatno oporezivanje od tri odsto zarada preko 400 eura bruto, odnosno 268 eura neto.
