Naime, u Crnoj Gori, izvori nejonizujućih zračenja (elektromagnetna polja, optička zračenja, ultrazvuk) koriste se u životnoj i radnoj sredini. Oblast zaštite od nejonizujućih zračenja do sada nije bila uređena u crnogorskom zakonodavstvu, što je bio razlog više da se na kvalitetan način pristupi zaštiti stanovništva, profesionalno izloženih lica i životne sredine.
Poseban akcenat Zakonom se stavlja na zaštitu rizičnih grupa, tj. izlaganje lica mlađih od 18 godina ovim zračenjima. Osim toga, ovim zakonom urediće se uslovi za korišćenje izvora nejonizujućih zračenja i druga pitanja od značaja za zaštitu od kao i evidencija, odnosno baza podataka o vrsti, karakteristikama i broju izvora nejonizujućih zračenja koji se koriste u životnoj i radnoj sredini.
Donošenjem ovog propisa ostvariće se napredak u pregovaračkom Poglavlju 19: Socijalna politika i zapošljavanje, transponovanjem direktiva Savjeta koje postoje za oblast zaštite od nejonizujućih zračenja.
Tako]e, uticaće na pozitivniji stav u Izvještaju Evropske komsije o napretku Crne Gore za 2013. godinu u oblasti zdravstvene zaštite i zaštite na radu. Naime, u Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2012. godinu ukazano je da su u oblasti zdravstvene zaštite i zaštite na radu neophodni dodatni napori, a posebno po pitanju usklađivanja zakonodavstva.
Pošto se oblast zaštite od nejonizujućih zračenja po prvi put normativno uređuje, Ministarstvo održivog razvoja i turizma je konsultovalo građane, stručne i naučne institucije, organe uprave, strukovna udruženja, nevladine organizacije, medije i druge zainteresovane strane tokom izrade Prijedloga zakona.
Sprovedena je produktivna javna rasprava, u kojoj je učestvovalo preko 20 institucija. Od 193 pojedinačnih primjedbi prihvaćeno je 146, djelimično je prihvaćeno 12 i nije prihvaćeno 35. Primjedbe koje nijesu prihvaćene nijesu mogle biti integrisane u tekst propisa iz razloga što su bile u suprotnosti sa direktivama Evropske unije koje nas obavezuju na transponovanje odredbi.U toku pripreme materijala za Vladu dostavljeno je 19 pozitivnih mišljenja relevantnih institucija.
U Prijedlog zakona transponovane su odredbe relevatnih EU direktiva. Tačnije, Prijedlog zakona je 80 odsto usklađen sa pomenutim direktivama, dok će se potpuna usklađenost postići izradom predviđenih podzakonskih akata do 1. jula 2015. godine.
Rješenja data u propisu posebno će uticati na lica mlađa od 18 godina života, kojima se zabranjuje korišćenje solarijuma i upotreba ultrazvuka radi kavitacije u kozmetičkim salonima.
Ova odluka se zasniva na opštem principu zaštite od nejonizujućih zračenja, koji definiše da je svaka upotreba ovih zračenja opravdana ako daje veću korist od procijenjene štete. U ovom slučaju izlaganje maloljetnih lica navedenoj vrsti zračenja je potpuno neopravdana jer to donosi veću štetu od koristi. Ovdje su uzeti u obzir i podaci Svjetske zdravstvene organizacije, kao i uporedna praksa u mnogim evropskim zemljama i šire.
Tako su solarijume zabranili za lica mlađa 18 godina života: Njemačka, Francuska, Kanada, Australija, Brazil, Sjedinjene Američke Države i mnoge druge zemlje. Danska takođe uvodi zabranu za lica mlađa od 18 godina života. Od zemalja regiona, Hrvatska je 2010. godine donijela Zakon o zaštiti od nejonizirajućih zračenja, dok je Republika Slovenija 1996. godine donijela Uredbu o elektromagnetnom zračenju u prirodnoj i životnoj okolini, Pravilnik o prvim mjerenjima i sprovođenju monitoringa za izvore elektromagnetnog zračenja kao i Uredbu kojom uređuje optička zračenja, dok je osnova za zaštitu od nejonizujućih zračenja data u Zakonu o životnoj sredini.
Prema odredbana Prijedloga zakona, u slučaju da pravno lice ili preduzetnik svojom aktivnošću izazove štetne posljedice u prirodi i radnoj sredini, dužan je da sam o svom trošku otkloni štetne posljedice svog djelovanja. Takođe, imaoci izvora nejonizujućeg zračenja imaće obaveze dokazivanja da taj izvor neće ugroziti i zaspolenog, životnu sredinu ili bilo koje drugo lice koje se zatekne u životnoj ili radnoj sredini. Istovremeno, u procesu donošenja ovog propisa nijesu utvrđene biznis barijere, jer je u pitanju javni interes - zaštita zdravlja i životne sredine.
Pored zaštite stanovništva, profesionalno izloženih lica i zaštite životne sredine, donošenje ovog propisa predstavlja podsticaj za preduzetništvo i nova zapošljavanja jer Zakon predviđa veliki broj stručnih poslova sa kojima treba da se bavi pravno lice ili preduzetnik. Po tom osnovu će se generisati dodatni prihodi za Budžet Crne Gore (porezi na dohodak i prihod, porez na dodatu vrijednost (PDV, carine, i sl.).
Ovo je ujedno šansa i poziv svim zainteresovanim stranama da razmišljaju o poslovima koji se odnose na mjerenje, na akreditaciju i svakako nezaobilaznu edukaciju kadrova na svim nivoima. Istovremeno, implementacijom Propisa ostvariće se prihod za Budžet Crne Gore kroz takse za izdavanje dozvola, a takođe su predviđene i novčane kazne za prekršaje iz ove oblasti, koje se kreću u rasponu od 500 - 40 000 eura.
