Savjet Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) ubuduće bi trebalo da bira Skupština na osnovu prijedloga kandidata koji im dostavi Vladina komisija koja će sprovoditi javni konkurs.
To je, između ostalog, predviđeno nacrtom izmjena Zakona o zaštiti konkurencije. Nedavno je završena javna rasprava o nacrtu tog zakonskog rješenja, koju je organizovalo Ministarstvo ekonomskog razvoja.
Ovaj princip izbora Savjeta uveden je krajem prošle godine kroz izmjene Zakona o elektronskim komunikacijama, na osnovu kojih će se sljedeći saziv Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) birati na isti način. Opozicija je tada negodovala ocjenjujući da se time Skupština „pretvara u protočni bojler Vlade“, dok je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, u čijoj nadležnosti su oba zakona, ocijenio da se na taj način doprinosi još većoj transparentnosti i kontroli između institucija, kako bi se dobio što profesionalniji Savjet.
Dostavljaće izvještaje Skupštini
Tako će Savjet AZK-a, ukoliko ovo zakonsko rješenje dobije podršku poslanika, ubuduće odgovarati Skupštini kojoj će dostavljati godišnje izvještaje. Osim toga, kako se navodi u obrazloženju, usklađivanje Zakona o zaštiti konkurencije sa evropskom praksom ojačaće ovlašćenja i nadležnosti, funkcionalnost i finansijsku nezavisnost AZK-a.
-U pravcu jačanja nezavisnosti umanjuje se uticaj Vlade na imenovanje članova Savjeta, tako što se propisuje da ga imenuje Skupština. Vlada sada samo formuliše prijedlog imenovanja i to nakon sprovedenog javnog poziva koji će sprovoditi tročlana komisija predstavnika ministarstava finansija i ekonomije i predstavnik akademske zajednice – stoji u obrazloženju.
Biće pooštreni i kriterijumi za kandidate, pa osim onih koji su pravosnažno osuđeni za krivična djela iz oblasti korupcije, mjesta u Savjetu neće biti ni za funkcionere političkih partija, poslanike ili odbornike, članove Vlade ili će morati da prođe najmanje pet godina od takvog angažmana. Kandidati će morati da uživaju lični i profesionalni ugled te da imaju najmanje pet godina radnog iskustva u oblasti prava ili ekonomije. Predsjednik i članovi Savjeta će se birati na četiri godine, funkciju će obavljati profesionalno bez ograničenja za ponovno imenovanje.
Kazne
Nacrt zakona predviđa da AZK može izricati novčane kazne kao upravne mjere i periodične novčane kazne, a može i samoinicijativno pokretati postupke i donositi odluke, čime se, kako se navodi u obrazloženju, jača regulatora uloga.
AZK će moći odrediti kaznu u visini do deset odsto ukupnog prihoda u godini koja je prethodila onoj kada se desila povreda konkurencije. Osim toga, rok zastare je novim zakonskim rješenjem sa dvije podignut na pet godina od trenutka učinjene povrede konkurencije.
U obrazloženju se navodi i da se ovim izmjenama jača položaj zaposlenih u AZK i njihova nezavisnost.
-Po predloženom rješenju, na zaposlene se primjenjuju opšti propisi o radu, izuzev u dijelu zarada gdje se propisuje primjena propisa kojim se uređuju zarade u javnom sektoru. Pritom se propisuje i pravo na dodatak na mjesečnu zaradu od 30 odsto sa izuzetkom funkcionera čija se zarada izjednačava sa zaradom zaštitnika imovinsko pravnih interesa odnosno njegovog zamjenika. Radi očuvanja kompetentnosti kadra omogućava se i da funkcioneri Agencije kojima je istekao mandat budu raspoređeni na odgovarajuće radno mjesto u Agenciji, a ukoliko do toga ne dođe u roku od godinu dana od dana prestanka mandata, ostvaruju pravo na naknadu u visini posljednje zarade koju su ostvarili u periodu od godinu dana – stoji u obrazloženju.
Iz MER-a su u pratećem dokumentu zakona ukazali da se ovim zakonskim izmjenama rješava problem odugovlačenja postupaka pred sudovima, kao i nizak iznos kazni za povrede pravila zaštite konkurencije.
-Raspon kazni za kršenja pravila konkurencije na tržištu, kao i praksa sudova da izriču iznose ispod zakonom propisanog minimuma, dovodi do nejednakog tretmana privrednih subjekata koji poštuju pravila konkurencije na tržištu i onih koji to ne rade, pa je neophodna izmjena zakona i stroža kaznena politika u ovom dijelu – ukazuju iz MER-a ocjenjujući da su ove zakonske izmjene preduslov za zatvaranje Poglavlja 8 - konkurencija.
Očekuju značajno uvećanje iznosa novčanih kazni koje će učesnici na tržištu biti dužni da plate u slučaju povrede zaštite konkurencije.
-Pozitivne posljedice donošenja propisa u potpunosti opravdavaju troškove koje će on stvoriti, s obzirom da će se na taj način omogućiti veća nezavisnost nadležnog organa pa samim tim i smanjenje opterećenja na nadležni sud koji je do sada vodio prekršajni postupak. Takođe, značajno uvećanje novčanih kazni za povrede zaštite konkurencije uticaće aktivnije na potencijalne prekršioce da se uzdrže od djela i radnji koje predstavljaju povrede konkurencije, a ono što je najznačajnije sva sredstva od naplaćenih kazni biće, nakon u potpunosti završenog postupka pred Agencijom, uplaćena u budžet Crne Gore – navodi se u obrazloženju MER-a.
Aktuelni članovi Savjeta, direktor i zamjenik direktora će, kako zakon predviđa, nastaviti da obavljaju funkciju do isteka mandata. Predsjednik Savjeta AZK Dragan Damjanović imenovan je u aprilu 2022. godine, a direktor AZK Nebojša Jovović pola godine kasnije.
Ovim zakonskim rješenjem predviđeno je da se podzakonski akti donesu u roku od devet mjeseci, dok će zakon početi da se primjenjuje u roku od godinu od stupanja na snagu. Predviđeno je da postupci započeti po sada važećem zakonu, budu završeni u skladu sa njim.
