Ove godine se, podsjećaju iz NVO ANIMA, navršava 29 godina od genocida u Srebrenici – najvećeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svetskog rata.
"11. jula 1995. godine oružane formacije Republike Srpske na čelu sa haškim osuđenikom Ratkom Mladićem okupirale su Srebrenicu, zaštićenu zonu UN-a. Režim Slobodana Miloševića pružio je cjelokupnu vojnu, logističku, finansijsku i političku pomoć u izvršenju genocida i do danas se ne zna koja je uloga Crne Gore u tim dešavanjima. Prema zvaničnim podacima ubijene su 8372 osobe bošnjačke nacinalnosti", navode iz NVO ANIMA.
Skupština Crne Gore je, podsjećaju, 2009. godine usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srebrenici.
"7.juna 2021. Skupština je usvojila Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici kojom se zabranjuju i osuđuju izjave postupci i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da se u Srebrenici desio genocid, a 11. jul se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice. Ove godine Crna Gora je podržala Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici", podsjećaju iz NVO ANIMA.
Danas je, poručuju, jasno da cilj usvojenih dokumenata nije ostvaren i da podržavaoci/saučesnici genocida nisu promijenili svoju osnovnu ideju – uništiti sve što se „ne moli srpski“, samo su stavili maske mirovnjaka onoliko koliko im je potrebno da koriste privilegije pozicija koje su zauzeli.
"Rat se nastavlja drugim sredstvima pod mantrom ulaska u EU i realnog udaljavanja na terenu", navode u saopštenju.
Na političkoj agendi je, poručuju, zloupotreba žrtava (tuđih i vlastitih) do konačne „pobjede“i konačne tragedije.
"Uprkos mentalnom nasilju vladajuće elite, koje prijeti da pređe u fizičko, svi koji žele mir moraju se sjetiti Srebrenice: zbog saosećanja, solidarnosti i odgovornosti prema žrtvama genocida u Srebrenici koje još uvijek čekaju na zadovoljenje pravde; zbog crnogorske javnosti u kojoj se mora prestati sa negiranjem, poricanjem, minimiziranjem zločina koji su se desili u ratu devedesetih; zbog toga što razvoj društva zahtijeva njegovanja kulture sjećanja i solidarnosti. zbog toga što svakodnevnica ukazuje na stalne izazove nacionalizma i izostanak povjerenja u institucije koje bi morale da obezbijede razvoj svijesti, pravde i mira. Zbog pravde i ljudskosti koja gubi značenje u nadgornjavanju pohlepnih i bahatih političara/ki", navode iz NVO ANIMA.
Pamtimo, poručuju, genocid u Srebrenici jer je to dio kolektivne odgovornosti za ono što se činilo u naše ime.
"Odgovor je kultura sjećanja i nenasilje. Da se nikad ne ponovi", poručuju iz NVO ANIMA.
