Istorijski institut Crne Gore započeo je projekat „CLIO MAP“, koji je usmjeren na mapiranje kulturnih dobara i izgradnju jedinstvene baze podataka. Ima za cilj da se Crna Gora pozicionira na kulturnoj i političkoj mapi Evrope putem mobilne aplikacije.
Trebalo bi da bude u funkciji tokom narodne godine i objedini kulturno dobro u virtuelnom prostoru. Ideja je da se na taj način kulturna baština zaštiti i značajno podigne svijest o istorijskim i društvenim procesima, kao i pomogne pozitivnim tendencijama u sferi kulturnog turizma.
Na projektu učestvuju Olga Pelcer-Vujačić, Zerina Ćatović i Marko Krevs, koji su „CLIO MAP“ nedavno predstavili na jednoj od najznačajnijih konferencija u domenu digitalne kulturne baštine na Kipru.
ATRAKTIVNA MAPA
Tim povodom, iz menadžment tima projekta, koji čine istraživači Istorijskog instituta na čelu sa dr Radoslavom Raspopovićem, za Pobjedu je saopšteno da se
„CLIO MAP“ bavi očuvanjem kulturnog nasljeđa, kao i pristupačnijem i boljem razumijevanju kulturnog dobra u Crnoj Gori.
- Finalni produkt projekta „Crna Gora na kulturnoj i političkoj mapi Evrope – CLIO MAP“ jeste jedna komercijalna mobilna aplikacija, atraktivna mapa kulturnih dobara u Crnoj Gori. Ta bogata mreža je, međutim, i jedno sveobuhvatno, pristupačno i moderno oruđe za razumijevanje tipova, lokacija, stanja i potencijala kulturnog i istorijskog blaga zemlje - kazali su iz menadžment tima projekta.
Pojašnjavaju da će sama aplikacija biti lansirana tokom naredne godine, kada se obave sva terenska istraživanja i probni testovi. Posrijedi je zahtjevan posao, jer obilje raznovrsnih informacija treba predstaviti sažeto i pregledno, ali atraktivna, višejezična aplikacija biće dostupna na svim platformama kroz nekoliko mjeseci.
- Projekat je inače produžen do oktobra 2021. godine, zbog zastoja koji je uslovila epidemija. U međuvremenu, informacije o istraživanjima, ali i zanimljivosti iz domena kulturnog nasljeđa Crne Gore mogu se pronaći na sajtu projekta www.cliomap.me, i društvenim mrežama – rekli su iz menadžment tima.
Prva verzija aplikacije, kako su kazali, sadržaće 500 raznorodnih jedinica naše baštine, od praistorije do danas – spomenika, umjetnina, arhitektonskih djela, arheoloških nalazišta, rukopisa, muzealija.
- Pored materijalne baštine, pokriveni su i zanati, usmena predanja, običaji, ali i kreativne industrije kao što su dizajn, moda, muzika, mediji. Zamisao je da baza i aplikacija nastave da žive i nakon projekta i inicijalnog istraživanja, odnosno da studenti, entuzijasti, kulturni radnici konstantno dopunjavaju nacionalni registar – ističu iz menadžment tima.
ISTRAŽIVANJE
Tokom rada na ovom projektu, interdisciplinarni tim istražuje u arhivima, bibliotekama, na terenu i u višeslojni GIS (geografski informacioni sistem) pohranjuje veliku količinu metapodataka.
- Iz te baze će se kasnije „vući“ podaci za turističke ture, edukativne programe, zaštitu spomenika u slučaju prirodnih katastrofa, buduće naučne poduhvate i tako redom – rekli su iz menadžment tima i dodali da to jeste komercijalni servis koji će pomoći pozitivnim tendencijama u sferi kulturnog turizma, ali je i pokušaj da podignemo svijest o istorijskim i društvenim procesima koji su odlučujuće uticali na formiranje crnogorske baštine.
Pored glavnog cilja, kako navode, planirana je akreditacija programa za obrazovanje turističkih vodiča u domenu kulturne baštine, konferencije i okrugli stolovi, radionice za nastavnike istorije, studente arhitekture i geografije, kao i za zainteresovane strane u oblasti očuvanja i promocije kulturnog i istorijskog nasljeđa.
- Iz svega navedenog će proisteći i „Atlas kulturno-istorijske baštine Crne Gore“, kao štampano i elektronsko izdanje – rekli su iz menadžmenta tima.
Autori su napomenuli da posrijedi nije puko geopozicioniranje i deskripcija dobara premda ni taj posao nije uvijek jednostavan.
- Istraživački tim čita rukopise, obilazi biblioteke, arhive, vrši terenska ispitivanja, anketira, foto-dokumentuje, testira kvalitet rada na konferencijama i naučnim časopisima. Dug i mukotrpan rad je iza jedne tačkice na mapi. Ta tačka, uslovno rečeno, sadrži mnoštvo informacija koje i nijesu odmah uočljive, ali kasnijom pragmatičnom upotrebom mogu se koristiti za ekološko planiranje, razumijevanje različitih prirodnih fenomena, društvenih kretanja, osmišljavanje turističkih ruta – kazali su iz menadžment tima projekta.
Istraživačima Istorijskog instituta kao nosioca projekta, kako je rečeno, pomažu i spoljni eksperti za različite oblasti: konzervatori, arhitekte, geografi, IT stručnjaci, dizajneri i drugi. Osim što je tim multidisciplinaran kako bi se materija obradila što temeljnije, ojačan je i partnerima iz inostranstva. Naučnici sa Univerziteta Sapienca u Rimu, Univerziteta u Ljubljani, varšavskog Univerziteta, Instituta za strateško djelovanje u Ankari i Univerziteta u Tianđinu (Kina), koji već imaju bogato iskustvo u primjeni digitalnog registra kulturne baštine pomoću geoinformacionih mobilnih aplikacija, članovi su projektnog tima.
- Tehnički resursi i tehnologije kolega iz inostranstva već su nam pomogle u terenskom radu, a održali su i brojne radionice i predavanja. Internacionalizacija projektnog tima omogućava bolje sagledavanje istraživačkih tema sa različitih pozicija i perspektiva, ali i bolju vidljivost crnogorske nauke u inostranstvu – kazali su oni.
POSAO TEK NAČET
Napominju da je područje Crne Gore, iako teritorijalno malo, uvijek bilo na raskršću civilizacija, jezika, carstava, ideologija. To se danas ogleda u jednom neobično bogatom i raznovrsnom nasljeđu.
- Za ozbiljno i koherentno izučavanje najprije vam treba transdisciplinaran pristup i ekspertiza na više polja. U tom smislu, posao u crnogorskoj istoriografiji je samo načet, jer se baštinom bavilo površno i partikularno. Zatim, pored te specifičnosti Crne Gore, istraživači moraju biti obazrivi jer baština nije tek jedan relikt prošlosti, već društvena kategorija koja govori o nama samima i našoj budućnosti. Baština je aktivan sadržaj, nabijen značenjima i način na koji (zlo)upotrebljavamo baštinu govori o našim prioritetnim političkim, ali i svim drugim vrijednostima – rekli su iz menadžment tima projekta.
Prema njihovim riječima, nakon tog primarnog, dolazimo do ostalih preduslova za istraživački rad. Od finansijskih, preko poteškoća na terenu, dobara koje su vrijeme i ljudski nemar pojeli, rastrzanosti istraživača između birokratije i istinskog rada.
- Da je naš tim na dobrom putu uprkos problemima, pokazuje i činjenica da smo na posljednjoj evaluaciji ponovo dobili visoku ocjenu od međunarodnih eksperata. Takođe, naš novi projekat na sličnu temu, Virtuelni muzej kulturno-istorijskog nasljeđa basena Skadarskog jezera – VIRTUS, prvoplasiran je na Konkursu za dodjelu grantova za naučnoistraživačke projekte Ministarstva nauke Crne Gore – ističu iz menadžment tima.
PO POVRŠINI
Bijenalna onlajn konferencija na Kipru, na kojoj su nedavno predstavili ovaj projekat, već je dvadeset godina nezaobilazan skup za profesionalce sa svih strana svijeta koji se bave zaštitom, konzervacijom, e-dokumentovanjem kulturne baštine.
- Takvi skupovi su inspirativni, jer vas kolege podstaknu na još bolji i kreativniji rad, upozore na potencijalne smetnje i naravno s distance mnogo bolje uoče eventualne probleme u vašem projektu – ističu iz menadžment tima.
Pelcer-Vujačić, Krevsu i Ćatović, koji su predstavili projekat, značajno je bilo da čuju kako su to uradile zemlje koje odavno rade na digitalizaciji baštine, jer Crna Gora u toj sferi ipak tek „grebe“ po površini.
- Jasno, kolege iz sličnih institucija širom svijeta polemišu o sofisticiranijim temama i dometima nove opreme, dok se mi još moramo baviti hoće li spomenika sjutra uopšte biti na mjestu, što će mu biti docrtano ili će lokalni tajkun podići zgradu na arheološki najvrednijem zemljištu u gradu. Baština naše zemlje je, dakle, bogata, raznovrsna i vrijedna baš kao i sva svjetska baština, ali je pitanje što ćemo učiniti sa sviješću o njoj i kako ćemo je čuvati za buduće generacije – navode iz menadžment tima projekta. Boris BAJIĆ
Kultura sjećanja puna je izazova i mora se njegovati
Država čiji razvoj umnogome zavisi od turizma, kako su kazali iz menadžment tima projekta, još nema sveobuhvatnu bazu podataka o reprezentativnom kulturnom nasljeđu, dostupnu putem mobilnih aplikacija.
- Na taj način i lokalno stanovništvo i posjetioci ostaju bez korisnog servisa, gdje na jednom mjestu možete pronaći sve informacije za bolje razumijevanje istorijskog i kulturnog okruženja zemlje. A aplikacijom baštinu približavamo građanima; rijetke, vrijedne inkunabule ili umjetnička djela će bar na neki način biti dostupni svima – rekli su iz menadžment tima.
Pojasnili su da preglednim informacijama takođe razbijamo mitomaniju, suočavamo se s revizionizmom i podstičemo konstruktivan razgovor.
- Kultura sjećanja puna je izazova i mora se njegovati. Godina za nama je dokazala svakako da digitalizacija nema alternativu. Ako imamo informacije nadohvat ruke, brže će se reagovati na potrebe za restauracijom i konzervacijom, bolje se planira gradnja i druge intervencije u rejonu zaštićenog dobra. Podaci koje ćemo dobiti iz jedinstvene baze podataka donijeće i sasvim nova saznanja o upravljanju kulturnim dobrima – kazali su iz menadžment tima projekta.
