Zapravo, tom podatku jedino može ‘prići’ onaj postavljen prije više od 100 godina, kada su u Danskoj parlamentarni izbori održavani tri puta u razmaku od pet mjeseci.
Kako je Bugarska uopšte došla do toga?
Dva propala pokušaja formiranja Vlade
Najprije su u aprilu 2021. godine održani izbori u redovnom terminu, na kojima je slavila stranka Bojka Borisova Građani za evropski razvoj Bugarske (GERB), uz koaliciju sa Savezom demokratskih snaga (SDS).
No, Vlada nije mogla biti formirana zbog ne baš širokogrudog pristupa Borisova. Tako su već u julu 2021. uslijedili novi izbori, a na njima je najviše mandata osvojila novoformirana populistička stranka Postoji takav narod (ITN), no ni ona nije uspjela da formira vlast.
Tako je građane Bugarske u novembru 2021. čekao još jedan izlazak na birališta. Pobjedu je tog puta odnijela još jedna novoformirana stranka – Nastavljamo sa promjenama (PP).
Konačno uspjeh, ali samo na nekoliko mjeseci
Oni su najzad uspjeli da formiraju Vladu, zajedno sa Bugarskom socijalističkom partijom (BSP), ITN-om i grupom Demokratska Bugarska (BP). No, osam mjeseci kasnije – Vlada je pala, najviše zbog posve heterogenog sastava stranaka na kojima je počivala.
I onda opet – izbori. Dogodili su se u oktobru prošle godine, a ovog puta je najviše mandata – kao i na prvim izborima u nizu – osvojila koalicija GERB-SDS. No, nijesu imali većinu, niti su mogli sastaviti dugovječniju Vladu, pa će građani Bugarske ponovo na izbore 2. aprila.
Ovog puta učestvuje 21 lista
Ovog puta, na izborima učestvuje čak 21 lista, pri čemu će ključna trka biti vođena između GERB, koju i dalje predvodi Bojko Borisov, te koalicije PP-DB. Ankete govore kako je razlika između podrške koju bi mogli dobiti procenat do dva, pri čemu bi obje liste mogle imati između 25 i 30 odsto.
Treća po snazi mogla bi da bude centristička stranka Pokret za prava i slobode (DPS), koja bi mogla imati oko 13 odsto glasova. Sljedeća je ultra-nacionalistička partija Preporod, koja bi takođe mogla osvojiti dvocifren broj procenata podrške.
Biraće se ukupno 240 poslanika, a cenzus iznosi četiri odsto.
Pominjana i Crna Gora
Kampanja u Bugarskoj, inače, protiče uz raznorodne poruke – od onih o prevazilaženju krize, inflacije i drugih unutrašnjih problema, sve do poruka koje se tiču Rusije. Dodatno, strasti je u januaru uzburkala tvrdnja kredibilnog istraživačkog novinara Hrista Grozeva, koji je kazao kako je Moskva pokušala 2016. godine da izvede državni udar u Sofiji.
“Prema njegovim tvrdnjama, GRU je planirao državni udar putem dvije paramilitarne grupe na sličan način kao što je to bilo zamišljeno i u Crnoj Gori nešto kasnije te godine”, izvijestili su tada mediji.
I dok se birači pripremaju za novi izlazak na izbore – niko od njih nije siguran da će to biti i posljednji put, čak ni kada je u pitanju nekoliko narednih mjeseci.
