Oko 160 km sjeverno od mjesta gdje su se hodočasnici okupili, pastiri i dalje vode svoja stada kroz netaknute zelene brežuljke, a malo ih je koji znaju da upute do zabačenog sela s imenom koje čudno zvuči: Vitlejem u Galileji. No, arheolozi koji su tamo istraživali kažu kako postoji dovoljno dokaza da je taj Vitlejem upravo mjesto Hristovog rođenja, javio je američki radio NPR.
"Mislim da je pravo mjesto Isusovog rođenja ovdje, a ne u drugom Vitlejemu u blizini Jerusalima", kaže Aviram Oshri, arheolog izraelske Uprave za starine, koji je na toj lokaciji vodio opsežna iskapavanja. Izgradnja ceste kroz selo dovela je do otkrića prvog dokaza da je Vitlejem u Galileji možda imao posebno mjesto u istoriji.
"Nastanjivali su ga jevreji. Znamo da su bili jevreji jer smo ovdje našli ostatke proizvodnje kamenih posuda, a njih su koristili samo oni i to samo u Isusovo vrijeme", kaže Oshri.
On je takođe pronašao artefakte koji pokazuju da je nekoliko vjekova kasnije ta zajednica postala hrišćanska i sagradila veliku i bogato ukrašenu crkvu. On kaže kako postoje značajni dokazi da je u ranom hršćanstvu taj Vitlejem slavljen kao rodno mjesto Hrista. Car Justinijan dao je da se izgrade zidine oko naselja kako bi ga zaštitio. Ruševine tih zidina danas još uvijek okružuju dijelove tog sela u Galileji, kaže Oshri.
On misli kako bi mnogi naučnici koji pručavaju to razdoblje zaključili da je taj Vitlejem rodno mjesto Isusa Hrista. "Ima puno više smisla da je Marija jahala na magarcu, kad je bila pri kraju trudnoće, iz Nazareta u Vitlejem Galilejski, koji je udaljen samo sedam kilometara, a ne u drugi Vitlejem do kojeg je 150 km," kaže Oshri.
On dodaje kako postoje dokazi da drugi Vitlejem na Zapadnoj obali, koju Izraelci nazivaju Judeja, nije ni bio naseljen u I. stoljeću. Paula Fredriksen, američka naučnica koja proučava Isusa, kaže da je rano hršćanstvo počelo da obraća pažnju na Vitlejem u Judeji tek u IV. stoljeću, kada je car Konstantin proglasio hršćanstvo službenom religijom Rimskog carstva.
Prema Starom zavjetu, judejski Vitlejem je Davidov grad u kojem će se roditi budući Mesija. Fredriksen kaže kako je imalo smisla da se rano kršćanstvo usredsredi na taj Vitlejem. "Jedini koji je bitan za tradiciju je Davidov Vitlejem, a on je konkretno u Judeji", kaže Fredriksen.
Oshri izvlači slične zaključke. On kaže da je za bogobojazne hršćane, priča o Isusu i njegovom rođenju neraskidivo povezana s međunarodno poznatim gradom Vitlejemom. Oshri vjeruje da na hrišćane neće uticati saznanje da je Vitlejem koji oni imaju na umu pogrešan. "Ne mislim da će to imati bilo kakvog uticaja. Tradicija je jedna stvar, ljudi će i dalje vjerovati i ja to mogu razumjeti", zaključuje izraelski arheolog.
foto: hy.wikipedia.org
