Bajden je pozvao Senat da se riješi filibustera, supervećine koja zahtijeva podršku 60 od 100 senatora za donošenje zakona, kako bi pomenuta presuda iz 1973. postala zakon.
Supervećina u SAD-u
U modernim demokratijama za izglasavanja zakona je potrebna obična ili kvalifikovana većina u parlamentu, dok u SAD-u postoji supervećina od 60 glasova u Senatu kako bi se izglasali svi zakoni osim proračuna jer svaki zastupnik ima moć da odugovlači bilo koju zakonsku inicijativu ako s druge strane ne postoji većina koja bi izglasala prekid opstrukcije.
Bajden je u Senatu proveo 36 godina i zdušno je podržavao institut filibustera, ali sve više je sklon da to promijeni jer su republikanci blokirali već nekoliko od njegovih glavnih inicijativa, uključujući i prijedlog zakona o glasačkim pravima.
"Kao što sam juče rekao, to ne bi smjelo stajati na putu da presudu Ro protiv Vejda pretočimo u zakon", rekao je Bajden na virtualnom sastanku s demokratskim guvernerima, uključujući i one iz Kalifornije i Njujorka.
Bajden je uvjeren da će neke države pokušati da uhapse žene zbog prelaska državne granice kako bi izvršile pobačaj nakon što je Vrhovni sud poništio ustavno pravo na abortus u cijeloj zemlji.
Trinaest država pod vođstvom republikanaca zabranilo je ili ozbiljno ograničilo pobačaj nakon odluke Ustavnog suda. Žene u tim državama koje žele abortus možda će morati otputovati u države u kojima je to i dalje legalno.
Predsjednik misli da će "ljudi biti šokirani kada prva država... pokuša da uhapsi ženu jer je prešla državnu granicu kako bi dobila zdravstvene usluge".
"I mislim da ljudi ne vjeruju da će se to dogoditi. Ali dogodiće se, i to će poslati poruku cijeloj zemlji da je ovo gigantski dogovor koji ide dalje od toga, mislim, utičena sva vaša osnovna prava", dodao je.
Institut filibustera dodatno doprinio podijeljenosti američkog društva
Bajden je rekao da će savezna vlada djelovati kako bi zaštitila žene koje moraju prijeći državnu granicu kako bi obavile pobačaj, te da će osigurati da imaju pristup ljekovima u državama u kojima je to zabranjeno.
Istorija SAD-a pokazala je duboku podijeljenost američkoga društva, a institut filibustera dodatno je doprinio tome da tanka većina nakon izbora gotovo nikada nema dovoljno snažne parlamentarne alate da promijeni američko društvo po svojoj volji i volji većine koju predstavlja.
Bivša sutkinja američkog Vrhovnog suda Rut Ginsburg, preminula 2020., nije smatrala da je presuda Ro protiv Vejda dobra za utemeljenje prava na abortus.
Sugerisala je da bi presuda koja štiti prava na pobačaj bila trajnija da se temeljila na klauzuli o jednakoj zaštiti Ustava, tj. da je bila usredsređena na ravnopravnost polova, koju je snažno zagovarala, a ne na pravo na privatnost koje su isticali suci.
