Zločin koji se dogodio 1. januara na Cetinju ponovo je pokrenuo talas senzacionalističkog i tabloidnog izvještavanja velikog broja medija iz Srbije. O tom nemilom događaju većina medija u Crnoj Gori izvijestila je pravovremeno i objektivno, prenoseći zvanična saopštenja nadležnih institucija i vodeći računa da u teškim trenucima dodatno ne uznemire građane.
To je Pobjedi kazao Marko Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra, analizirajući govor mržnje koji je doživio ekspanziju u pojedinim regionalnim medijima. Govor mržnje i dezinformacije su još veći obim imali na društvenim mrežama, koje polako postaju jedno od glavnih sredstava „informisanja“ građana.
Zbog takvog narativa, a koji su pojedini građani već prijavili, Više državno tužilaštvo je saopštilo da prati učestale objave i komentare koji mogu sadržati elemente govora mržnje, a odnose se na ubistva na Cetinju 1. januara 2025. godine.
"U situacijama u kojima se ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kog konkretnog slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena", naveli su iz tog tužilaštva.
Više državno tužilaštvo u Podgorici, takođe, daje naloge osnovnim državnim tužilaštvima, kao i policiji da preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti, kako bi se utvrdilo da li u objavama određenih lica postoje elementi prekršaja.
"Sva lica za koja se utvrdi da su u svojim objavama i komentarima koristila govor mržnje biće adekvatno procesuirana", poručili su iz VDT-a.
Ni 12 dana nakon tragedije i prijava govora mržnje, institucije ne reaguju, već navode da „prate“ situaciju.
Banović podsjeća da je i sada, kao i u prethodnim slučajevima, izostala brza reakcija državnih organa, te da je time ohrabreno višednevno sijanje mržnje na društvenim mrežama u jednom veoma delikatnom društvenom momentu.
Manipulacija emocijama
Kao i medijski eksperti koji su za Pobjedu prije dva dana govorili o govoru mržnje, Banović je takođe uočio da su domaći mediji i ovoga puta, kao i nakon zločina koji se dogodio u Medovini na Cetinju prije dvije godine, zadržali etički pristup i profesionalnost.
"Ipak, taj događaj je još jednom pokazao odsustvo elementarne empatije i objektivnosti pojedinih srpskih medija. Senzacionalizacija i rijalitizacija zločina koji se desio na Cetinju i ljudskih tragedija svakodnevno su prisutni u medijima u Srbiji, kršeći etički kodeks i standarde novinarske profesije. Srpski tabolidi su se kao i tokomprethodnih tragedija služili neprovjerenim informacijama, senzacionalizmom i manipulacijom emocijama", kazao je Banović.
Tokom analiziranja izvještavanja u medijima, primijetio je da su naslovi često bili bombastični, tendenciozni i nepovezani sa stvarnim činjenicama. Uočen je izostanak provjere činjenica i empatije.
"Mitovi i predanja se uzimaju kao činjenice, fokus je na senzacionalizmu, ekskluzivi i mistifikaciji umjesto na odgovornom izvještavanju", kazao je on.
Pojedini mediji iz Srbije se, kako je ocijenio, fokusiraju na najmorbidnije detalje zločina, analiziraju sahrane žrtava i uspostavljaju medicinske dijagnoze ne samo ubici, već svim građanima Cetinja.
"Uz to, srpski tabloidi daju i političku i vjersku dimenziju zločinu šireći govor mržnje prema stanovnicima Cetinja. Važno je istaći da su crnogorska prijestonica i njeni građani u više navrata bili meta govora mržnje koji su širili mediji iz Srbije", naglasio je Banović.
Mitsko i mistično racionalizovanje
A da je vjersko i mitsko poslužilo za racionalizaciju stravičnog zločina, može se dokazati tekstovima objavljenim u tabloidima Republika (Srpski telegraf), Novosti i Kurir koji su koristili ime i djelo Petra II Petrovića Njegoša kako bi tragediju na Cetinju smjestili u širi narativ o „prokletstvima“ i „sudbinskim tokovima“.
"Njegoševe riječi i djela izvlače se iz istorijskog konteksta i koriste za senzacionalističku interpretaciju događaja. Članci aludiraju na Njegoševu „kletvu“ koja navodno „sustiže Cetinje“, pominje se da Njegoševa, navodno, posljednja želja – kapela na Lovćenu, nije ispunjena, stvarajući osećaj da je tragedija na Cetinju dio nekakvog mističnog ,,prokletstva“. Takođe se sugeriše da je tragedija simbolički povezana sa istorijskim sukobima i temama koje Njegoš obrađuje u svojim djelima", kaže Banović.
Kao primjer navodi Srpski telegraf, odnosno njegov portal Republika, koji je objavio čak tri članka sa gotovo istim motivima, naslovima i sadržajem što ukazuje na plansko forsiranje senzacionalističkog okvira.
"Takvim izvještavanjem se dehumanizuju žrtve i marginalizuju uzroci tragedije. Narativi dodatno povređuju zajednicu koja je pogođena tragedijom" upozorio je analitičar DFC-a.
Čeka se stav SAMU, Šešelj ponovo ,,zvijezda“ televizije
I televizije u Srbiji su u okviru redovnih ili posebnih emisija komentarisale tregediju na Cetinju. Zbog pojedinih priloga koje su emitovali, Savjet Agencije za medijske usluge će ove sedmice zasijedati, kako bi na osnovu analize praćenja programa donio odluku da li će postupiti isto kao i prije dvije godine nakon Medovine – zatamnjivanje određenih programa na pola godine zbog uvredljivog izvještavanja i govora mržnje.
Banović je kazao da su urednici pojedinih medija, voditelji programa i razni drugi sagovornici radili rekonstrukciju događaja i plasirali informacije koje su se odnosile na detalje počinjenih ubistava, kao i pojedinosti o ubici i žrtvama, njihovim odnosima, zdravstvenom i imovnom stanju, te da je ubica imao navodno još ljudi na „listi za odstrijel“.
Prateći emisije pojedinih televizija u Srbiji, DFC je uočio da su sagovornici razloge za tragediju tražili u klimi u kojoj Cetinje živi, navodeći da su građani prilično podijeljeni među sobom. Bilo je i mišljenja da su Cetinjani bijesni zbog političke propagande koju vrše pojedini činioci i mediji u Crnoj Gori, zato što Cetinjani osjećaju povezanost sa Srbijom i Beogradom. Banović uočava da bez ikakvih dokaza i provjerenih informacija gosti u emisijama obrazlažu karakteristike i psihološki profil ubice, dok lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj govori da svi ubijeni pripadnici satanističke crnogorske crkve i da se vodi sukob oko kuće koja im služi kao crkva.
Dehumanizacija na društvenim mrežama
Analizirajući objave nakon tragedije koja se dogodila prvog dana nove godine na Cetinju, DFC je zaključio da su društvene mreže jedan od glavnih kanala za širenje govora mržnje, dezinformacija i malignih narativa. Banović kaže da su pojedinci, Fejsbuk grupe sa velikim brojem pratilaca i trol profili širili dezinformacije i govor mržnje sa ciljem dehumanizacije Cetinja.
"Sinergetski efekat hibridne kampanje regionalnih medija i društvenih mreža rezultirao je velikim brojem objava koje su tragični događaj pripisivali odsustvu vjere kod Cetinjana i mentalitetskoj sklonosti stanovnika Cetinja za izvršavanje ovakvih zločina", ističe Banović.
Takođe, kako je zapaženo, profili i Fejsbuk stranice postali su instrumenti za širenje nacionalne mržnje i etiketiranje građana na osnovu nacionalne pripadnosti i teritorijalnog porijekla.
Navodi primjer Fejsbuk stranice „Splačinijada 2022“ koja je objavila post u kojem se navodi da su takvi zločini proizvod kolektivnog mentaliteta grada Cetinja, te da „osim samih Cetaša koji su dozvolili da budu dovedeni u ovu poziciju svojim skromnim mentalnim sposobnostima (kako vam se sviđa ovaj eufemizam za bukvalno retarde s po mozga?), najveću krivicu snose oni koji ih aktivno radikalizuju i napujdavaju jer njihov biznis model zavisi od toga.“ Ovaj post na Fejsbuku imao je preko 50 dijeljenja i 150 komentara koji su uglavnom pozitivni.
Banović podsjeća da je klinički psiholog Radoje Cerović demantovao takve i slične tvrdnje i naveo da su lažne te da nikad nije detektovan specifičan problem sa psihozama i mentalnim poremećajima na Cetinju.
Pored stranica, i pojedinci koji su javne ličnosti su imali pojašnjenja uzroka zločina koja dovode do još dublje polarizacije društva po svim uzusima.
Kao primjer, Banović je naveo postove Milutina Mićovića, brata mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija, koji je na svom Fejsbuk profilu objavio priču u kojoj jedan autor navodi „O, nesrećni grade pun zlobe i mržnje, nek ti gospod sudi u pepelu, plamu sinovima tvojim što dušmanu služe, navodeći dalje Šta reći? Rekao je pokojni Peđa Vukić. Svaka mu se obistinjava“.
Nacionalizam bez kontrole
Govor mržnje i širenje dezinformacija na društvenim mrežama imali su i nacionalistički kontekst.
"Tragični događaj od 1. januara bio je okidač za antagonizaciju Crnogoraca i zloupotrebu tragedije za nacionalističke izlive mržnje. Komentari na portalu Berane onlajn, povodom tragičnog događaja na Cetinju, nijesu moderirani i sadržali su govor mržnje i nacionalne netrpeljivosti", kaže Banović navodeći primjere objava komentara.
Korisnici su pisali da je Cetinje proklet grad, da ga je prokleo Sveti Petar Cetinjski, njegođ i kralj Nikola, da su stanovnici otpad od naroda, da su umrlice ispisane latinicom, da im se ništa dobro ne može desiti jer pljuju po bogu i sveštenstvu, te da se zamisle zašto im se ovo dešava.
"Kao i tokom važnih društveno-političkih događaja, tragedija na Cetinju je otvorila prostor za širenje lažnih vijesti, etnonacionalističkih narativa i dezinformacija koje dodatno polarizuju crnogorsko društvo. Društvene mreže i portali su se nakog tragičnog događaja na Cetinju pretvorili u poligon za iskaljivanje govora mržnje i neprimjerenu nacionalističku retoriku", upozorio je Banović.
Ponavlja da su značajnu ulogu u podgrijavanju atmosfere mržnje imali regionalni mediji čije su uređivačke stavove prenosili profili na društvenim mrežama i senzacionalističke naslove predstavljali kao apsolutnu istinu.
"Bez pijeteta prema žrtvama masakra, etnonacionalistička agenda preko medija i društvenih mreža iskoristila je tragediju na Cetinju za plasiranje dezinformacionih narativa. Podtekst cjelokupne kampanje na društvenim mrežama ciljano je tom događaju dao dnevno politički i društveno-politički kontekst, prikazujući ga kao posljedicu političke i društvene dinamike na Cetinju", istakao je Banović.
Politizacija protesta
Nakon tragedije na Cetinju, u Podgorici su održani protesti kojima su okupljeni željeli da ukažu na dešavanja u Crnoj Gori, ističući da su sloboda govora, obrazovanje, socijalna pravda, jednakost i bezbjednost ugroženi. Prvo spontano okupljanje građana je održano u petak 3. januara, a u nedjelju 5. januara je neformalna grupa studenata ,,Kamo śutra“ organizovala novi protest na kome su iznešeni zahtjevi koji podrazumijevaju ostavke nadležnih za bezbjednost u državi, bolju kontrolu legalizacije oružja, povratak policajca u zajednici, ali i uvođenje građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovnim i srednjim školama.
Analizirajući informacije i reakcije na taj protest, na kome je, prema Arhivu javnih skupova, bilo oko 5.000 ljudi, Banović kaže da su u srpskim tabloidima i pojedinim medijima u Crnoj Gori objavljeni članci kojima se pokušavaju targetirati učesnici protesta, a sadrže narative koji su usmjereni na polarizaciju i instrumentalizaciju protesta u Crnoj Gori nakon tragedije.
Izvor: Pobjeda
Objavljeni su tekstovi u kojima se sugeriše da je protest dio šire zavjere prema Srbima, da je cilj protjerivanje Srba iz vlasti u Crnoj Gori, a crnogorski portal Borba upoređuje situaciju sa događajima u Srbiji navodeći: „Kao formalni razlog okupljanja DPS-ovih pristaša, drugofamilijaških građanista i neformalnih studenata Milovog fakulteta iz Donje Gorice poslužila je prvojanuarska krvava tragedija sa Cetinja, baš kao što je ´pravdoljubivim´ studentima iz Srbije za proteste poslužila pogibija 15 osoba u padu nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici“.
Portal Alo, prema analizi DFC-a, implicira i da su protesti povezani sa hrvatskim političkim i medijskim krugovima. U jednom članku, koji se bavi time kako mediji iz Hrvatske izvještavaju o protestu, navodi se: „U kampanju protjerivanja Srba iz vlasti u Crnoj Gori uključili se ustaški mediji po podmuklom modelu koji su pokušali da primijene i u našoj zemlji“.
"Korišćenje izraza poput ,,srbofobija“, ,,protjerivanje Srba“ i ,,ustaški mediji“ ima za cilj izazivanje emocija i produbljivanje podjela. Plasiranjem takvih narativa skreće se pažnja sa stvarnih motiva i zahtjeva protesta, stvara se osjećaj da su Srbi konstantno meta i podstiču se međunacionalne tenzije", pojašnjava Banović.
Podsjetio je i da određene političke strukture pokušavaju da protest povežu sa organizovanim kriminalnim grupama.
