Predstavnici Mjesne zajednice Đinovići (prijestonica Cetinje) negodovali su zbog postavljanja zamjenskog betonskog stuba za dalekovod na crkvištu u Podsokolu. U dopisu upućenom redakciji Pobjede naveli su da su radnici CEDIS-a, uprkos upozorenju da se radi o ostacima crkve i groblja, u novembru prošle godine nastavili sa radovima i postavili zamjenski stub u sred neistraženog arheološkog lokaliteta.
"A takođe su preko nadgrobnih ploča napravili put da bi prišli da postave betonski stub. Obišli smo ovo mjesto 26. novembra, a sa nama je bio i istoričar umjetnosti mr Branislav Bane Borozan, naučnik s velikim iskustvom i kredibilitetom. On je uvjeren da ovo jeste crkvište, a prepoznao je i ostatke nadgrobnih ploča oko nekadašnjeg hrama. Vjerovatno je riječ o ostacima iz srednjeg vijeka", naveli su iz Mjesne zajednice Đinovići.
VIŠE SPOMENIKA
Iz Mjesne zajednice Đinovići ovim povodom obraćali su se Ministarstvu kulture i medija i Upravi za zaštitu kulturnih dobara, uz upozorenje da je na lokalitetu došlo do narušavanja ambijenta od istorijskog značaja. Na teren je krajem decembra prošle godine izašao stručni tim Uprave, koji je konstatovao da je na osnovu uvida u izgled i stanje dobara, dostupne dokumentacije i literature, utvrđeno da je izgradnja puta i postavljanje drvenog električnog stuba u drugoj polovini prošlog vijeka mogla dijelom degradirati i devastirati lokaciju, ukoliko se arheološkim istraživanjima potvrdi narodno predanje da se na njoj nalazi srednjevjekovna nekropola i crkva.
"Na licu mjesta, u okviru ove lokacije, vidljivo je više mogućih amorfnih nadgrobnih spomenika. Ovakvi nadgrobni spomenici nijesu neuobičajeni za prostor centralnog i zapadnog Balkana, a po predanjima obično se vezuju za neka ranija, nepoznata plemena koja su nastanjivala prostore gdje se oni nalaze, pa često nose epitet „grčko“ ili „latinsko groblje“. Vidljivi su takođe tragovi moguće suvomeđne crkve, ali njene tačne dimenzije i oblik nijesu mogli biti utvrđeni zbog nabujale vegetacije i nepristupačnosti samom objektu", navodi se u izvještaju stručnog tima, u koji je Pobjeda imala uvid.
Zaključeno je da bi u cilju adekvatnog dokumentovanja ovog dobra bilo potrebno inicijalno raščistiti lokaciju, a potom sprovesti arheološka istraživanja. Takođe je utvrđeno da postojeći ostaci srednjovjekovne nekropole i crkve, odnosno Ivanove crkve i nagdobnih ploča na Podsokolu u Đinovićima, nijesu u opasnosti od „oštećenja, uništenja ili nestanka“ što je preduslov uspostavljanja prethodne zaštite, shodno članu 20 Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Pojašnjenja radi, prethodnom zaštitom bi se ostavio rok od godinu dana da UZKD valorizuje ovaj arheološki lokalitet i eventualno ga zaštiti kao kulturno dobro Crne Gore.
"Naime, novi betonski stub je postavljen u iskopanoj i betonom zalivenoj stopi, unutar starog drvenog stuba A konstrukcije, kako se i vidi na priloženim fotografijama. Stara dalekovodna mreža postavljena uz pomoć drvenih stubova A konstrukcije već je degradirala predmetni prostor i eventualno poremetila arheološke slojeve ili uništila stručne nalaze i saznanja na tom mjestu. Shodno navedenom, nema osnova za uspostavljanje prethodne zaštite dobra, već će se njegova integralna, odnosno zaštita lokacije sprovesti kroz izradu planske dokumentacije i uvrštavanje lokacije Ivanove crkve i nadgrobnih ploča na Podsokolu u Đinovićima u dokumentaciju o arheološkom rekognosciranju, odnosno potencijalne arheološke lokalitete na prostoru prijestonice Cetinje", naveo je stručni tim Uprave.
MOŽDA TUMUL
Lokalitet je u decembru prošle godine obišao i stručni tim Centra za konzervaciju i arheologiju, koji je utvrdio da se na lokaciji Podsoko (u podnožju Soko grada) uočava skoro pravougaona građevina dimenzija 5m x 4m. Vizuelnom prospekcijom došli su do zaključka da se najvjerovatnije radi o kamenom tumulu nastalom u praistorijsko doba koji je, što je čest slučaj, i u kasnijim periodima korišten najčešće za sahranjivanje.
"Nije jasna namjena građevine izgrađene u tehnici suvozida, pa je za eventualno definisanje njene namjene i hronologije neophodno sprovesti arheološka istraživanja", navodi se u izvještja stručnog tima, u koji je Pobjeda takođe imala uvid.
Ova lokacija, prema stavu stručnog tima, u dva navrata ozbiljno je devastirana, prvi put ukopavanjem drvenog „A stuba“, a skoro i betonskog stuba za električnu energiju.
"U iskopanoj zemlji smo konstatovali osteološki materijal, pa je jasno da je prilikom iskopavanja rupe za stub devastiran grob. Na osnovu vizuelne prospekcije nijesmo u mogućnosti odrediti hronološko porijeklo ljudskih kostiju, jer je moguće da se radi o praistorijskom grobu ili o naknadnim sahranama, a od mještana smo saznali da je ova lokacija korištena za sahranjivanje nekrštenih osoba, a što je česta praksa u ranijem periodu", navodi se u izvještaju stručnog tima CKACG.
Nastalu štetu, koju su proizveli radnici Elektroprivrede, kako se ističe u izvještaju, nije moguće sanirati.
"Da bi se dobili precizniji podaci, kako o namjeni navedene građevine tako i o hronologiji sahranjivanja na ovoj lokaciji neophodno je sprovesti zaštitna arheološka istraživanja", zaključio je stručni tim Centra.
CEDIS: Postavljanje stuba pratile sve zakonske procedure
Iz CEDIS-a je za Pobjedu saopšteno da je „predmetni dalekovod izgrađen prije 40 godina prema svim zakonskim procedurama koje prate izgradnju jednog energetskog objekta“.
"U projektu Revitalizacije mreže, pored starog „A“ ugrađen je novi AB stub U12/1000, na istom mjestu na kojem se nalazi stari stub, dakle nije se mijenjala niti lokacija niti trasa dalekovoda od njegove izgradnje, već je samo zamijenjem stub na postojećem mjestu", ističu iz CEDIS-a.
Kako su objasnili, nije bilo moguće izmještanje i mijenjanje trase toga dalekovoda.
"Da su, prema svim eleboratima koji su pratili njegovu izgradnju, utvrđeni nedostaci u trasi zbog koje bi postojao osnov da se na toj lokaciji ne gradi, on ne bi ni bio izgrađen prije gotovo pola vijeka", navode iz CEDIS-a.
Sve ukazuje da su crkva i groblje nastali prije Crnojevića
Arheološki lokalitet, za koji mještani vjeruju da je riječ o crkvi Ivana Crnojevića i groblju, nalazi se na granici Đinovića i Štitara, odnosno granici Riječke i Lješanske nahije. Kako se navodi u izvještaju UZKD, prostor karakteriše drevni vodopoj Veprulja, sa ostacima starog sela „Vepruje“, kako ga imenuju istraživanja A. Jovićevića iz 1911. godine. Sedam decnija kasnije, P. Radusinović je publikovao lokalno predavnje da je „Veprulja građena u doba Ivana Crnojevića“, kao i da je iznad te vode u Đinovićima, po predanju, bila „Ivanova crkva i groblje od kojih ima ostataka“. Te starije navode provjerio je sa sadašnjim verbalnim izvorima i stanjem na terenu, i rezultate publikovao Slobodan Čukić (,,Od Podgorice ka Cetinju – Stara Crna Gora sa istoka“). Evidentirao je postojanje suvomeđne crkve „od dva reda blokova sa škaljom (trpancem) u središtu, debljine oko 70 cm“. Sama crkva je „skoro kvadratnog oblika, dimenzija 5 x 4 metra, bez apside“. Na osnovu toga što crkva nije zidana tesanicima sa klačnim malterom, Čukić je zaključio da je znatno starija od doba Crnojevića. To što se u narodu ta lokacija zove „Ivanova crkva“ govori o sklonosti narodnog pamćenja da omiljenom Crnojeviću pripisuju i dobra koja su građena prije vladavine tog zetskog, odnosno crnogorskog gospodara, od 1465. do 1490. godine.
