„Moramo priznati da smo usvojili previše naivan pristup prema Rusiji i temeljili naša očekivanja o njenom funkcioniranju na krivim osnovama“, kazala je Marin u svom obraćanju poslanicima u Evropskom parlamentu.
„Trebali smo slušati naše poljske i baltičke prijatelje koji su živjeli pod sovjetskom vladavinom“, dodala je socijaldemokratska premijerka Finske.
Poljska, Litva, Latvija i Estonija bili su najoštriji kritičari evropskog oslanjanja na ruska fosilna goriva i pokretanja gasovoda Sjeverni tok 2, nasuprot Njemačkoj koja je u posljednjih desetak godine uvelike povećala svoju zavisnost o ruskom gasu.
Marin je istaknula i da je ruska politika korištenja energenata kao oružja za „ucjenu“ EU-a „kratkovidna“.
„Zbog postojeće energetske krize oslobodićemo se zavisnosti o ruskim fosilnim gorivima prije nego što smo mislili. Rusija uništava svoju ekonomiju i budućnost“, poručila je.
„Rusija uništava svoju ekonomiju i budućnost. Nema više našeg povjerenja u Rusiju. Čak i da rat završi danas, naše povjerenje ne bi se za dugo vremena vratilo“, dodala je.
Kratkoročno, smatra Marin, EU mora preduzeti „iznimne mjere“ za smanjenje cijene energenata, dok je na srednji i dugi rok „jedini način za izlazak iz energetske krize veliko investiranje u obnovljive izvore energije, zajedničku transportnu mrežu i tehnologije skladištenja“.
„Moramo se osloboditi ruskih fosilnih goriva što je brže moguće“, dodala je.
Marin smatra da je “strateška autonomija” EU imperativ te da bi u tom kontekstu trebalo uvesti glasanje kvalifikovanom većinom o nekim pitanjima, iako se dobar dio može ostvariti “unutar postojećeg okvira”.
Zagovornice glasanja kvalifikovanom većinom o vanjskopolitičkim i sigurnosnim pitanjima uglavnom su zapadne članice EU, dok istočne većinom pravo veta smatraju sredstvom zaštite svojih interesa zbog demografske i ekonomske premoći Zapadne Evrope.
Marin se zastupnicima obratila u okviru programa „Ovo je Evropa“, ciklusa redovnih obraćanja čelnika članica Unije na plenarnim sjednicama parlamenta.
Ove su godine s europarlamentarcima o aktualnim političkim temama za EU, među ostalimraspravljali estonska premijerka Kaja Kallas, talijanski premijer Mario Draghi, irski premijer Michael Martin i u lipnju hrvatski premijer Andrej Plenković.
Govor Sanne Marin hvalili su centristički klubovi poslanika (narodnjaci, socijaldemokrati i liberalni klub Renew Europe), dok su je, iz različitih razloga, kritizirali zeleni, ljevica i desnica.
Philipe Lamberts iz Zelenih kritikovao je finsku premijerku zbog „štedljivog“ stava Finske prema trošenju evropskog novca, istakavši da članstvo u EU znači i „fiskalnu solidarnost“.
„Prije ili kasnije čak i štedljivi trebaju solidarnost od drugih. Finska sada traži sigurnosna jamstva od drugih članica NATO-a. Članstvo u klubu nije jednosmjerna ulica“, kazao je.
Laura Huhtasaari, finska zastupnica iz desnog kluba Identitet i demokratija, je pak optužila Marin da je suodgovorna za rast kriminala u Finskoj sprovođenjem „neodgovorne migracijske politike“.
