Prvi susret članova Sabora nakon godinu dana karekteriše i preraspodjele snaga i značajno slabljenje takozvanog „bosanskog lobija“, zbog čega bi moglo da se otvori i pitanje penzionisanja pojedinih episkopa.
Beogradski list ističe da je goruće pitanje bez jedinstvenog stava unutar Sabora „kako riješiti problem položaja SPC u Crnoj Gori“.
Pojedine vladike, i to prvenstveno iz bosanskog lobija, ocjenjuju da ne treba ništa mijenjati „jer bi se time izašlo u susret crnogorskim vlastima“, piše Blic i dodaje da se „problem mora rješavati“. Prema informacijama tog dnevnika, jedna od ideja kako bi se u trenutnim okolnostima očuvala imovina SPC i omogućio život bez progona sveštenstvu i monaštvu jeste da joj se na prostoru Crne Gore da - autokefalnost. Ipak, nema jedinstvenog stava ko bi i zaista mogao da obezbijedi miran život SPC u Crnoj Gori.
Takođe, izvor beogradskog lista kaže da je neriješena situacija u novoformiranoj Eparhiji u Buenos Ajresu, kojom administrira mitropolit Amfilohije. Blic pojašnjava da je ta eparhija formirana na prošlom zasijedanju, "jer postoji opasnost da se na tom prostoru formira takozvana Crnogorska pravoslavna crkva".
Blic podsjeća na presedan neodržanog redovnog novembarskog Sabora. Ovakvu odluku donio je patrijarh Irinej, koji je procijenio da je za rad i odluke dovoljna crkvena vlada (Sinod) i da nema potrebe da vladike dolaze u Beograd i troše eparhijski novac za put.
Ovogodišnji Sabor mogao bi značajno da se razlikuje od dosadašnjih, piše list, prvenstveno jer je na posljednjem Saboru uvećan broj mladih vladika, odnosno učenih episkopa koji žele obnovu Crkve, dok je, s druge strane, prilično oslabljen "bosanski lobi", moćna struja unutar SPC. Ovu struju, koja se prije može nazvati generacijskim lobijem, čine ne samo vladike porijeklom iz Bosne ili vladike eparhija na tom prostoru, već vladike koje su zašle u poznije životno doba. Najuticajniji u ovoj grupi je episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije (Kačavenda), čiji je ugled poljuljan objavljivanjem detalja njegovog privatnog života, a s njim je oslabljena i ova konzervativna struja sklona političkom angažmanu. Izmijenjene glasačke pozicije mogle bi da dovedu do otvaranja pitanja penzionisanja pojedinih vladika, za koje se smatra da su svojim političkim stavovima, nastupima u javnosti ili načinom na koji upravljaju, nanijele štetu crkvi.
- Niko još to ne govori javno, ali sve više vlada stav da bi nekoliko episkopa trebalo da podnese zahtjev za penziju ili da bude penzionisano. Riječ je o mileševskom Filaretu, banatskom Nikanoru, vranjskom Pahomiju - kaže za Blic dobro upućeni izvor iz SPC.
Da li će ovaj prijedlog biti i stavljen na dnevni red, zavisi i od patrijarha Irineja. Još nije izvjesno da li će patrijarh dozvoliti i podjelu Eparhije beogradsko-karlovačke, ali bi zato na dnevnom redu trebalo da se nađe izbor najmanje dva episkopa. Eparhija dabrobosanska nije upražnjena, ali je zbog bolesti episkopa Nikolaja vladika zahumsko-hercegovački Grigorije određen kao pomoćnik. Uz to, neriješena je i situacija u Eparhiji srednjoevropskoj, gdje u dijelu koji je oduzet vladiki Konstantinu, administrira vladika bački.
