Pandemijom pogođena planeta dugo je čekala na vakcinu protiv koronavirusa, a kada ih je više proizvođača konačno lansiralo za široku upotrebu one ne samo da nijesu bile distribuirane proporcionalno populaciji zemalja kojima su isporučivane, već se zbog nepravilnosti u distributivnom lancu počelo govoriti o vakcinalnom nacionalizmu.
Ukoliko problem raščlanimo na osnovne komponente, vidjećemo da su među njima velika količina proizvedenih vakcina, još veći broj potencijalnih primalaca vakcine i gubici koji nastaju tokom nemogućnosti neprekidnog održavanja tražene temperature prilikom transporta, a da bi se proces držao pod kontrolom neophodan je pouzdan lanac snabdjevanja.
Birokratski aparati koji upravljaju ovim procesom ni u jednoj zemlji i ni u kojem obliku nijesu dovoljno jasno strukturisani, što umanjuje njihovu efikasnost. Da se sve ovo odvijalo samo nekoliko godina ranije možda traganje za rješenjem jednostavnijim od onoga koje prijmjenjuju neki od najuređenijih sistema ni bi ni postojalo kao otvorena opcija, no vrijeme blockchaina nedvosmisleno šalje signal – svim onim oblastima u kojima čak i najuređenija administracija nije dovoljno efikasna može se znatno bolje upravljati pomoću decentralizovane blockchain platforme.
Pandemija je prouzrokovala niz krupnih problema, otvarajući pitanja na koja tradicionalan pristup upravljanja krizama ne može da dâ odgovore
Ne, blockchain nije samo mreža putem koje je moguće razmjenjivati digitalne valute – to je tek jedna od brojnih mogućnosti koje on pruža, a sve ono gdje danas nalazi primjenu samo je djelić u odnosu na sve one oblasti u kojima će ubuduće biti zastupljen.
Primjena blockchaina u zdravstvenim sistemima jedan je od najvećih izazova modernog doba, a pandemija COVID-19 uslovila je potrebu da se rješenja potraže što prije, jer manje skalabilni sistemi ne daju željene rezultate u praćenju, upravljanju i razmjeni zdravstvenih podataka.
Osim što omogućava decentralizovano skladištenje podataka, blockchain ujedno i garantuje njihovu povjerljivosti i pravovremenost. Doslovno na isti način na koji jedan bitcoin putuje od jednog korisnika do drugog tako što se transakcija odvija isključivo između jasno definisanih strana koje čine primalac i pošiljalac, uz maksimalan stepen povjerljivosti, tako i informacija o bilo kojem elementu zdravstvenog sistema može da se usmjeri do ciljanog korisnika bez i najmanje bojazni da bilo čija intervencija može da utiče na takav proces.
Pandemija je prouzrokovala niz krupnih problema, otvarajući pitanja na koja tradicionalan pristup upravljanja krizama ne može da dâ odgovore, a ovdje je moguće identifikovati tri ključna – lanac snabdjevanja u nabavci vakcina, saniranje ekonomske štete nastale u pandemijom pogođenim privrednim sektorima i praćenje zdravstvenog stanja ljudi.
Prilikom nabavke vakcina blockchain bi mogao da odigra ključnu ulogu, kako zbog potrebe za upravljanjem svakim detaljem unutar lanca snabdjevanja ogromnih kapaciteta, tako i zbog neophodnog povećanja transparentnosti podataka.
Specifičnost blockchaina je, prije svega, transparentnost, odnosno vjerodostojnost informacija koje se, jednom unešene u sistem, ne mogu mijenjati ili brisati, što znači da se bilo kakva sumnjiva aktivnost vrlo jednostavno uočava. Kombinovanjem blockchaina i senzora Interneta stvari, funkcija praćenja u realnom vremenu mogla bi da se koristiti u bilo kom trenutku, poput, na primjer, određivanja temperature na kojoj se vakcine skladište i praćenje nivoa zaliha u realnom vremenu, kako vakcina, tako i drugih ljekova.
Zahvaljujući transparentnosti i integritetu podataka koje stvara, blockchain omogućava lanac snabdijevanja vođen konsenzusom i otporan na naknadne neovlašćene promjene odluka, što je neophodno pri ogromnim potrebama za upravljanje milijardama doza vakcina, kao i za praćenje signala, poput onih da neke nijesu adekvatno skladištene ili da im se približava istek roka trajanja, kako bi se količine, koje se iz ovih razloga uništavaju eliminisale u potpunosti.
Zahvaljujući transparentnosti i integritetu podataka koje stvara, blockchain omogućavalanac snabdijevanja vođen konsenzusom i otporan na naknadne neovlašćene promjene odluka
Drugi segment vezan za pandemiju u kojem bi blockchain platforma imala primjenu vezan je za upravljanje instrumentima ekonomske politike u fazi oporavka za koju se očekuje da će potrajati dovoljno dugo da generiše prevelik broj informacija za bilo koji od postojećih mehanizama podrške privredi. Na ovaj način obezbijedilo bi se da se zahvaljujući uvidu u najdetaljnije podatke sa tržišta prate efekti vladinih poteza, kako bi se na vrijeme poslao signal opravdanosti sprovođenja određenih koraka i kako bi najveća podrška bila usmjerena onima kojima je zaista najpotrebnija.
Treća i najsloženija oblast primjene blockchaina je u praćenju zdravstvenog stanja pacijenata, odnosno dobijanja informacija o vakcinaciji ili antitijelima bez neophodnog pristupa drugim ličnim podacima kroz tzv. anonimnu potvrdu imuniteta. Ovdje posebnu ulogu igra činjenica da se cio proces na blockchain platformi odvija bez ikakvih posrednika i ne zahtijeva nikakvu potvrdu trećih lica, što će prikazivanje verifikovanih rezultata medicinskih testova, tamo gdje je to obavezno, u budućnosti učiniti još povjerljivijim, jer će se ova platforma koristiti i za potvrdu autentičnosti digitalnog nalaza o zdravstvenom stanju.
Dok mnoge kompanije testiraju pojedine segmente primjene blockchaina u zdravstvenim sistemima, tek onaj trentuak njegove štiroke zastupljenosti omogućiće da se vakcine pravilno rasporede i upotrijebe u predviđeom roku – sve zahvaljujući povjerenju i transparentnosti, koji su osnov cijele blockchain filozofije.
* * * * *
Ovaj članak dio je autorske publikacije Fintechlopedija koju je omogućila VISA.
Fintechlopedija je elektronski pojmovnik koji sadrži sve relevantne elemente digitalnih transakcija i sa njima povezanih pojava, situacija, procesa i inovacija.
Pojmovi su sortirani prema početnom slovu u sljedećim kategorijama:
