Ona je kazala da imamo dobre zakonske procedure i protokole o tome kako bi školski timovi trebalo da funkcionišu.
- Ali pravni okvir je jedno, a ambijent je drugo - dodala je Bojanić-Lalović gostujući u emisiji "Naglas" na Televiziji Crne Gore (TVCG).
V.d. direktorica Zavoda za školstvo je kazala da će intenzivnije sarađivati sa Ministarstvom prosvjete na ovom polju.
Predstavnica Ministarstva prosvjete Tamara Milić kazala je da je vršnjačko nasilje poslednja forma nasilja koje se dešava, ali da ne bi trebalo targetirati isključivo djecu.
- Zato što je to način na koji oni komuniciraju sa kompletnim sistemom i šalju poruku da mu njima treba da se bavimo - kazala je Milić.
Prema njenim riječima škole ne mogu, ne smiju i ne bi trebalo da budu jedini prostor gdje se tretira pojam vršnjačkog nasilja.
- Već moramo imati jednu širu poziciju koja reaguje na razne forme nasilje. Ministarstvo prosvjete uz saradnju sa Zavodom za školstvo je vrlo ozbiljno krenulo da poveća odgovornosti i načine unutar škola kako prevenirati da do vršnjačkog nasilja uopšte dođe - kazala je Milić.
Ona je dodala da se ne bi usudila da kaže da su škole nebezbjedne.
Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji je kazala da je vršnjačkog nasilja sve više, posebno u online okruženju "koje nikako ne prestaje".
- Vi ste govorili o slučajevima koji su došli do medija, ali mnogo ih je više. Do nas je u poslednje vrijeme došao veći broj slučajeva, koje smo mi uputili na ZZŠ i Ministarstvo prosvjete. Roditelji nam se obrate kada ne znaju više šta da rade i kako da zaštite svoje nasilje - poručila je Mihailović.
Prema njenim riječima u rješavanje problema mora se uključiti i Centar za socijalni rad, ili ako nije moguć njihov angažman, onda naći neki drugi mehanizam.
Nada Đurović-Martinović iz UNICEF-a je naglasila da se nasilje ne dešava samo u školi, nego i van, kao i u onlajn prostoru.
- Neophodno je da se roditelji suoče sa ovom pojavom, jer ćemo tako ranije doći do nekih akcija koje su usmjerene na prevenciju vršnjačkog nasinja - kazala je ona.
Dodaje da ako mi kao društvo ovu pojavu posmatramo dijelom odrastanja, onda joj dajemo društveno prihvatljiv oblik.
- Djeca koja su u riziku nemaju adekvatan servis koji će im pružiti podršku - kazala je Đurović-Martinović.
Poručuje da će u okviru Strategije o prevenciji zaštite djece od nasilja prilika da se ovo pitanje problematizuje i predlože solucije.
