Dostojanstven rad, pojašnjava, podrazumijeva i ekonomsku sigurnost i platu dostojnu normalnog građanina.
“Mi danas nemamo plate sa kojima možemo da se dičimo, pa ni da se makar primaknemo najnerazvijenim zemljamam EU, a kamoli prosvjeku EU. Da ne pričam kakve su pravne sigurnosti prilikom zapošljavanja, kako se konkursi raspisuju, kako se biraju kadrovi. Ne samo u prosvjeti, nego uopšte, bez ikakvih kriterijuma. Često nam se desi da ne kosa prosjekom devet ili više čeka posao i do deset godina”, istakao je Božovič.
Sindikatima i dalje, dodaje, u mnogim privatnim preduzećima nije dozvoljen rad.
“U trgovini, koja zapošljava desetine hiljada radnika i koja je najveći poslodavac u Crnoj Gori, skoro i da nemamo sindikat”, naglašava Božović.
Danas, po zvaničnim podacima, dodaje, oko 40 hiljada radnika radi na crno. Država ne može da se izbori sa poslodavcima koji na taj način zakidaju sve nas, budžet, zdravstvo, školstvo, a razliku koju bi trebalo da plaćaju kao porez na račun tih zarada, navodi Božović, stavljaju sebi u džep.
“Sindikat prosvjete se u svom krugu rada bori neprestano. Srećom dobar dio gore navedenih stvari nema u prosvjeti, kao što je rad na crno, ali su konkursi prilikom zapošljavanja ono što nas tišti. Država mora da ima kriterijume zapošljavanja, gdje mora da zna svaku školu, od sjevera do juga, od radnice na održavanju higijene do direktora”, pojašnjava Božović.
Smatra da politička nesigurnost proizvodi sve moguće nesigurnosti u državi.
“U vremenu pandemije, kada je naša privreda pala, zato što smo turistička zemlja, umjesto da imamo političku sigurnost i da privlačimo strane investitore koji su nam neophodni, mi nemamo nikoga. Imali smo prethodnu vladu Zdravka Krivokapića, koji je obećavao investicije iz Japana, Grčke i još nekih zemalja, ali ja nijesam čuo da je išta stiglo od tih ulaganja”, napominje Božović.
U Ministarstvu prosvjete je od juna nova administracija, na čelu sa Miomirom Vojinovićem, kaže Božović, i već su na prvom sastanku dogovorili da treba da uđu u izmjene i dopune kolektivnog ugovora.
“Ohrabreni izjavom ministra da su plate u prosvjeti nedopustivo male i da će on u svom mandatu, ma koliko on trajao, učiniti sve da se povećaju krenuli smo u priču o dopunama i izmjenama granskog kolektivnog ugovora. Dali smo njegov nacrt, a tražimo povećanje plata od 45 odsto”, ističe Božović.
Pojedini građani, očigledno ne znajući, primijetio je Božović, mišljenja su da je prosvjetarima i ova plata dovoljna, ali, kako Božović naglašava, prosvjeta je stub države.
“Prosvjetni radnik ako sjutra zakaže, nećemo imati u nekom preduzeću šefa pravne službe, nego magacionera. Nećemo imati ekonomistu koji razvija bankarski sektor, nego ćemo imati portira”, pojašnjava Božović i poručuje da su oni ti koji određuju sudbine mladih naraštaja, oni ih školuju i proizvode buduće kadrove.
