Univerzitet u Bristolu proglasio ga je doktorom filozofije, pred njegovom suprugom Kler Aksten i 11-godišnjom unukom Frejom, prenosi BBC.
On je 1970. dobio Fulbrajtovu stipendiji i otišao u SAD da se bavi svojom doktorskom tezom. Međutim, pet godina kasnije, vratio se u rodnu Britaniju, bez završenog posla.
Kazao je da je njegovo istraživanje bilo „izuzetno teško“.
„Neki problemi su toliko veliki da vam treba najbolji dio života da se njima bavite. Za njih je neophodno dugotrajno, teško razmišljanje“, rekao je Aksten.
Njegovo istraživanje je nova teorija za razumijevanje ljudskog ponašanja.
Zasnovana je na vrijednostima koje svaka osoba ima, a Aksten vjeruje da ono do čega je došao ima potencijal za promjene pogleda na bihejviorističku psihologiju.
Sada otac dvoje djece i deda četvoro unučića, on je počeo da studira u Lidsu 1967. godine.
„U to vrijeme je još postojao revolucionarni osjećaj i snaga djece cvijeća. To je bilo vrijme Vijetnamskog rata, Pariza, Praga, studentskih protesta“, prisjeća se Aksten.
Dodaje da je u to vrijeme „Džek Stro bio predsjednik Unije studenata u Lidsu“.
„Sociologija i psihologija su odjednom postali glavni predmeti. Počeo sam da ih studiram jer sam želio da razumem ljude“, poručio je Aksten.
Dodao je i da mu je bilo lijepo kada se vratio u studentske klupe na Univerzitetu Bristol od 2016. do 2022. godine.
„Svi ostali studenti koji su diplomirali filozofiju imali su oko 23 godine, ali su me prihvatili kao svojeg. Oni su pametni ljudi, puni ideja i volio sam da razgovaram sa njima, posebno popodne u pabu“, priča Aksten.
Tokom karijere, Akten je sve vrijeme živio u Britaniji i kreirao je školski nastavni program Oksfordsko osnovno obrazovanje.
