Ministar je kazao kako se odlučio na oštre, ali pravedne mjere kojima želi poručiti da svi dijelovi društva moraju dati svoj doprinos.
"Od banaka ću zatražiti plaćanje bankarskog poreza i to će biti njihov doprinos. Imaćemo bolju regulativu bankarskog sektora, propisi će biti oštriji, a pozabavit ćemo se i strukturom banaka", kazao je Osborne, šrenosi index.hr. Vlada Velike Britanije tim bi porezom mogla ostvariti godišnje prihode od 1,2 do 3,6 milijardi eura.
Ovakve mjere prije nekoliko dana najavili su i njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozi. Oni su upozorili na nužnost uvođenja bankarskog poreza i poreza na financijske transakcije.
Dvoje lidera odlučili su da se zajedničkim pismom obrate predsjedniku grupe G20 koja će se sastati kasnije ovoga mjeseca kako bi njihovi prijedlozi došli na dnevni red sastanka na vrhu.
Ministri G20 su se ranije distancirali od bankarskog poreza, rekavši da ne žele jednostrano nametati poreze iz straha da se banke jednostavno ne povuku iz njihovih zemalja.
Međutim, Njemačka i Francuska žele bankama nametnuti novi porez budući da su potrošili milijarde za njihov oporavak tokom krize. Merkel je rekla da će bankarski porez zaštiti porezne obveznike od pomaganja bankama tokom eventualnih budućih kriza, budući da će novac ići u fond koji će služiti upravo za sanacije istih.
Merkel i Sarkozi snažno lobiraju za svoj prijedlog, a za to će imati posebnu priliku na sastanku u Torontu 26. i 27. lipnja. "Još uvijek nismo zadovoljni stepenom prihvaćanja prijedloga o bankarskom porezu, ali smatramo da ga trebamo provesti u djelo", rekla je Merkel.
Evropsko vijeće također se slaže s uvođenjem poreza koji će osigurati da i banke sudjeluju u otplaćivanju cijene krize.
