"Pozivamo Ministarstvo kulture i medija, te lokalne zajednice i sve one kojima je važna crnogorska kulturna baština i kultura, da se zajednički pokrene javna diskusija o potrebi za dopunu aktuelnih zakonskih rješenja i njihovog sprovođenja u praksi. Od ključne je važnosti da napravimo sistemske prepreke da nam se sličan poduhvat kao sa postavljanjem biste Ljubu Čupiću ili bilo kome drugom više ne ponovi", poručili su članica savjeta CDT-a i istoričarka umjetnosti dr Tatjana Koprivica i akademski vajar Marko Petrović - Njegoš.
Naglašavaju da je primarna tema - transparentnost procesa izbora autora.
"Prvo pitanje koje želimo pokrenuti je transparentnost procesa odabira umjetnika/ca čija su rješenja odabrana za realizaciju spomen-obilježja. Smatramo da Ministarstvo kulture i medija mora uraditi reviziju izrade svih spomen-obilježja u prethodnih pet godina i uvrditi da li su u ovom i sličnim slučajevima autori birani na javnim konkursima, onako kako to popisuje član 25 Zakona o spomen-obilježjima ili je to svedeno na neko diskreciono pravo nosilaca vlasti", dodali su oni.
Važno je, ističu, preispitati i stručne reference članova komisija.
"Dalje, neminovno je nakon ovog događaja objavit isastav i stručne reference svih članova opštinskih komisija koje su donosile odluke o vizuelnim rješenjima spomen-obilježja i Komisije za spomen-obilježja ministarstva, koji su ih odobravali, u prethodnih pet godina. Od velike je važnosti činjenica da li su u njima učestvali ljudi sa adekvatnim znanjima ili su neki drugi kriterujimi, a naročito oni politički, bili zastupljeni u nekim slučajevima prilikom njihovog formiranja", smatraju oni.
Potrebno je, poručuju Koprivica i Petrović - Njegoš, prezicirati šta zapravo znači, odnosno koliko komisije obavezuje izrada “idejnog rješenja spomen- obilježja” koje prestavlja zakonsku obavezu.
"Da li je prethodni zakonodavac namjerno zamaglio ovu odredbu kako bi se moglo manipilisati sa rješenjima? Važno je i pitanje zašto Crna Gora 2022. godine nema javni Centralni registar spomen-obilježja koja su na njenoj teritoriji", pitaju se oni.
Svaki umjetnik i umjetnica, kako dodaju, ima pravo na autentičan umjetnički izraz, ali se u izradi biste Ljuba Čupića moralo voditi računa o estetici, realističnosti ikarakteru portretisanog.
"O tome koliko se vodilo računa o ovim važnim segmentima najbolje govori to što, odmah nakon postavljanja, najavljeno uklanjanje ovog obilježja. Ovakvom primjenom zakona i procedura umjesto afirmacije crnogorske kulture i antifašizma i jačanja uticaja te velike ideje, umjesto legendarnog OSMJEHA narodnog heroja dobili smo podsmijeh, - i struke i antifašistkinja/a. A dobili smo i radost onih drugih koji antifašističku Crnu Goru žele zamijeniti nekom drugom. Ipak, pravi antifašisti/kinje na to neće pristati", naglasili su.
23
