Broj počasnih državljanstava dodijeljenih 2020. godine je šest puta veći nego 2019, a čak 13 puta veći nego 2018. godine.
"Zakonska mogućnost dobijanja počasnih državljanstava se temelji na Zakonu o crnogorskom državljanstvu, kao i na podzakonskim aktima koje donosi Vlada Crne Gore u formi Odluka o dobijanju crnogorskog državljanstva prijemom. U Članu 12 Zakona o Crnogorskom državljanstvu stoji da: 'lice čiji prijem u crnogorsko državljanstvo je od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore može, izuzetno, steći crnogorsko državljanstvo prijemom, iako ne ispunjava uslove iz člana 8 ovog zakona'. O prijemu u crnogorsko državljanstvo za državni i drugi interes Crne Gore odlučuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove, isključivo na osnovu predloga Predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine Crne Gore ili predsjednika Vlade Crne Gore. O prijemu u crnogorsko državljanstvo iz stava 1 ovog člana odlučuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove uz mišljenje organa uprave nadležnog za oblast iz stava 1 ovog člana. Sporna rješenja donošena su pozivanjem na član 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu, a iz obrazloženja se ne vidi da su ista donešena na osnovu predloga ovlašćenih predlagača i da li su pribavljana mišljenja nadležnih organa uprave. To znači da se donosilac riješenja samo formalno pozivao na član 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu i pored očigledne činjenice da nijesu ispunjena dva bitna uslova: podnošenje predloga i pribavljanje odgovarajućeg mišljenja", naglašavaju u saopštenju CEGAS-a.
Uz to, kako naglašavaju, iz rješenja se ne vidi da li se radi o državnom, kulturnom, sportskom i drugom interesu Crne Gore, kao ni ona najbitnija činjenica, u čemu se sastoji doprinos određenog lica interesima Crne Gore, što predstavlja sami smisao i cilj donošenja rješenja.
"Rješenja nijesu bila donijeta ni u skladu sa članom 8 Zakona o Crnogorskom državljanstvu, jer se ne vidi koje su odlučujuće činjenice utvrđene. Znači, rješenja ne sadrže odlučujuće činjenice i razloge i ako je obrazloženje rješenja u skladu sa zakonom utvrđenom obavezom, najdjelotvornija borba protiv korupcije i zloupotrebe službenog položaja. Skoro sva donesena Rješenja su bila u suprotnosti sa Zakonom o upravnom postupku, kojim je propisano da se ništavim oglašava Rješenje koje bi svojim izvršenjem moglo prouzrokovati neko djelo kažnjivo po krivičnom zakoniku, kao i da se predmetno riješenje mora oglasiti ništavim ako sadrži nepravilnost koja je po nekoj izričitoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavosti", navodi se u saopštenju.
U CEGAS-u postavljaju pitanje, šta je sa licem koje je donijelo na desetine Rješenja o državljanstvu protivno Zakonu o upravnom postupku, protivno Zakonu o Crnogorskom državljanstvu i u suprotnosti sa Krivičnim zakonom Crne Gore?
"Jasno je da se Zakon o Crnogorskom državljanstvu mora mijenjati, ali svakao je jednako važno na koji način će se primjenjivati i postojeće i nove norme Zakona", naglašavaju u ovoj NVO.
Istraživanje ovih podataka dio su projekta podržanog od Balkan Civil Society Development Network (BCSDN) i SIDA (Swedish International Development Cooperation Agency) pod nazivom "Odluka o ukidanju vladavine bezakonja".
