“Dani Ukrajine u Crnoj Gori” su najveća manifestacija posvećena ovoj zemlji, a ove godine Cetinje je odabrano za domaćina kao jedinstven primjer grada u svijetu, koji je od 24. februara svakodnevno ustajao protiv ruske agresije, poručio je Mihajlo Šmatov, konzul Ukrajine u Crnoj Gori na današnjoj pres konferenciji povodom pomenutog događaja koji će ovog vikenda biti održan u Prijestonici.
Manifestaciju organizuje Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori u saradnji sa nevladinim udruženjem “Dobro djelo” i Turističkom organizacijom Cetinje i Prijestonicom Cetinje, a pripremljen je bogat sadržaj.
Program
Posjetioci će imati priliku da se upoznaju sa specijalitetima ukrajinske kuhinje i pića, učestvuju u vorkšopu ukrajinske nacionalne umjetnosti (petrikovsky tip slikanja, proizvode iz vune), kupe suvenire od ukrajinskih proizvođača, uključujući i ručno rađene suvenire od izbjeglica.
Događaj će uključivati koncerte ukrajinskih i crnogorskih zvijezda. U okviru prve večeri nastupiće ukrajinska narodna umjetnica Tetjana Piskarjova, Oleg Skripka sa bendom VV i bend Patsyki Z Franeka.
U nedjelju će posjetioce zabavljati domaći izvođači – bendovi Kuba i Perper i Danijel Alibabić.
“Dani Ukrajine u Crnoj Gori” su, kako je naveo direktor Turističke organizacije Prijestonice, Oskar Huter, manifestacija humanitarnog karaktera, a sav prihod koji bude prikupljen tokom subote i nedjelje biće opredijeljen za ugroženi narod u Ukrajini.
“Nažalost, svjedoci smo da rat i dalje hara i da agresija Rusije nema milosti i ne bira žrtve, a svaka pomoć je dobrodošla i neophodna. Znam da će biti i onih koji će ovaj događaj željeti da ospore ili prikažu u nekom drugom kontekstu, živimo vrijeme iskrivljenih vrijednosti i često loših namjera. Upravo zato, jedan ovakav rat buja i odnosi u nepovrat ljudske živote, ali i sve druge vrijednosti i osobenosti naroda kakav je ukrajinski”, kazao je Huter.
Turistička organizacija Prijestonice, dodaje Huter, kroz ovu manifestaciju, želi da dopre do svih Ukrajinaca, da im pokaže da grad heroj želi da približi svoju kulturu i tradiciju ukrajinskom narodu, ali i da se upozna sa kulturom i tradicijom Ukrajinaca.
“Već se Cetinje svrstalo jasno i glasno, kao i uvijek tokom svoje istorije, da nije na strani jačih i većih, već na strani pravde. Želimo da vjerujemo da ćemo uskoro svjedočiti kraju bezumlja i da ćemo se baviti emitivnim tržištem i turistima iz Ukrajine koji će u svojim putovanjima kao neozaobilaznu destinaciju imati Crnu Goru”, istakao je Huter.
Cetinje perjanica antiratnog protesta
Zamjenik gradonačelnika Cetinja, Miloš Mudreša kazao je da je ruska agresija pored velikog broja civilnih i vojnih žrtava, ogromne materijalne štete i razaranja cijelih gradova i naselja, izazvala i velike ekonomske i socijalne poremećaje u Evropi.
“Zbog svega toga, a najviše zbog ukrajinskih građana i djece Ukrajine, neophodno je da ratna dejstva prestanu. Cetinje i Crna Gora snažno su se suprotstavili ratovima u bivšoj Jugoslaviji, stali na stranu antifašističke koalicije u Drugom svjetskom ratu, ali i danas su perjanica antiratnog protesta protiv agresije na Ukrajinu”, kazao je Mudreša.
Ponosan je, dodaje, što su građani Cetinja snažno danima stajali i stoje uz ukrajinski narod.
“Da bi dali skroman doprinos da ratna dejstva prestanu neophodno je da svi učestvujemo u antiratnoj kampanji. Zato su “Dani Ukrajine” prilika da se svi uključimo i pošaljemo jasnu poruku Evropi i svijetu – stop ratu u Ukrajini”, naveo Mudreša.
Ukrajina dio evropskog svijeta
Otpravnica poslova u ambasadi Ukrajine, Natalija Fijalka pozdravila je jučerašnju dodjeljivanje Ukrajini statusa kandidata za članstvo u EU, navodeći da je to istorijska odluka za tu zemlju i njen narod.
Prema njenim riječima, tokom proteklih decenija, mnogi su Ukrajinu posmatrali kao svojevrsnu sivu zonu i državu koja se nalazi na prekretnici između evropske i azijske civilizacije.
“Ukrajinski narod je pokušavao tokom trideset godina da pokaže svijetu da je evropska nacija. Prvo smo to uradili 2004. godine tokom Narandžaste revolucije, a najviše se osjetilo 2014. kada se narod pobunio protiv odluke tadašnjeg predsjednika Viktora Janukoviča da odustane od potpisivanja sporazuma o asocijaciji sa EU. Ta pobuna je prouzrokovala početak rata Ukrajine i Rusije. Rusija koja nije saglasna sa evropskim izborom Ukrajine, anektirala je Krim i istočne djelove zemlje, osam godina nakon doživjeli smo veliki rat i napad zbog kojeg je poginulo na desetine hiljada civila, urušeno je skoro trećina industrija naše zemlje i anektirano 20 odsto teritorije. Srećni smo što je Evropska unija zvanično priznala da je Ukrajina evropska zemlja, da smo dio evropskog svijeta, što ne znači samo formalni i geografski položaj, nego i to da je naš narod platio visoku cijenu da budemo dio tog svijeta”, kazala je Fijalko.
