Banjević je istakao da su Crnojevići vodili borbu za slobodnog čovjeka ovog prostora, kao i da su u osnovi našeg sistema vrijednosti, koji je sistem slobodnog čovjeka.
- Danas treba da afirmišemo vrijednosti Crnojevića, jer afrrmišući njih mi na neki način afirmišemo ono što je najmodernije i najdublje u našim osnovama - kazao je Banjević.
Prof. dr Božidar Šekularac, u izlaganju naslovljenom „Crnojevići u izvornoj građi", osvrnuo se na rodoslovno stablo familije Crnojević, posebno potencirajući dva izvora - Bo gišićev arhiv u Cavtatu i Cetinjski ljetopis.
- Ukoliko se uzmu u obzir sva imena iz rodoslova, ostaje čudno zašto su tako dugo bila nepoznata u našoj istoriografiji - istakao je Šekularac, posebno se osvrnuvši na zagonetne detalje života Stefana Crnojevića i njegovog brata Staniše.
Dr Živko Andrijašević govorio je na temu „Crnojevići u crnogorskoj istoriografiji i ideologiji 19. vijeka", istaknuvši da je politička koncepcija
koja je nastala u 19. vijeku, a koja se stidljivo provlači kroz vrijeme Petra Prvog i Petra Drugog i postaje zvanična tek u vrijeme knjaza Danila, imala svoje duboko tradicijsko utemeljenje.
- Tek nakon dolaska Danila Petrovića Njegoša na vlast, i proglašenja Crne Gore za knjaževinu, tradicija Crnojevića postaje osnovno ideološko uporište za ciljeve državne politike. Polazeći od ove tradicije, ocrtane su teritorijalne aspiracije Crne Gore i utemeljen zahtjev o zvaničnom međunarodnom priznanju -kazao je Andrijašević.
Prema riječima Čedomira Marko-vica, koji je govorio o „Graditeljskog baštini Crnojevića", iako se radi o skromnom broju graditeljskih poduhvata, ne može se zanemariti činjenica da se među njima nalaze i oni koji svojim značenjem nadilaze i prostor i vrijeme u kome su nastali i u kome su svojom političkom i kulturnom misijom usmjerili istorijski tok razvoja Crne Gore.
Prvi dio skupa završen je stručnim izlaganjem istoričara umjetnosti Branislava Bana Borozana, koji je imao video prezentaciju virtuelne rekonstrukcije manastira Crnojevića na Ćipuru.
U drugom dijelu skupa, osvrnuvši se na političko nasljeđe Crnojevića, prof. dr Radovan Radonjić kazao je da o tom nasljeđu, odnosno njegovoj pulsaciji u narodnoj svijesti, nema ni izbliza tako jasnih i preciznih iskaza i vrijednosnih sudova.
- Osvrti na političke domete i učinke Crnojevića, a posebno na njihovu ostavštinu u toj oblasti, uzgredni su, nepotpuni i znatno ispod nivoa elementarnih, naučnih i teorijskih zahtjeva u poslovima ove vrste - naglasio je Radonjić.
Skup su izlaganjima juče obilježili i Đorđije Borozan, Zvezdan Folić, Miomir Abović i Sreten Zeković.
