
„Nagrade i priznanja u muzejskoj djelatnosti su dobar model prepoznavanja dostignuća u struci. Međutim, da bi nagrada u kulturi imala adekvatan značaj i kredibilitet, moraju biti ispunjeni određeni preduslovi“, ocijenio je za Portal Analitika direktor JU Muzeji i galerije Podgorice Vučić Ćetković, govoreći o, najblaže rečeno, spornim kriterijumima za dodjelu Nagrade za muzej godine za 2021. godinu, koju je ustanovila ove godine NVO Muzejsko društvo Crne Gore.
Podsjećamo, nagradu je dobila JU Muzeji Kotor kao „primjer najboljeg načina prilagođavanja novonastaloj situaciji sa pandemijom koronavirusa a sve u skladu sa muzejskom strukom“, kako je prilikom dodijele priznanja istakao predsjednik Muzejskog društva Crne Gore Dragan Radović.
Bez javno dostupnih podataka
Pomenuti preduslovi, prema riječima Ćetkovića, prije svega se odnose na relevantnost organizacija koje nagradu dodjeljuju, sastav i reference stručnog žirija ali, kako dodaje naš sagovornik, i na sam postupak nominacija i selekcije nagrađenih.
„Konkretno, o ovoj nagradi nijesam imao priliku da pronađem javno dostupne podatke o samoj organizaciji koja je dodjeljuje, kao ni o modelu i kriterijumima selekcije. Sve to ukazuje na nedostatak transparentnosti i nedovoljnu uključenost stručne javnosti u ovaj proces“, ocijenio je Ćetković.
Ističe da bi za dodjelu ovakvih nagrada morao da postoji pravilnik, jasno definisani kriterijumi, kao i odluka sa obrazloženjem za njihovu dodjelu, koji su dostupni javnosti.
Ćetković napominje i da je upitan sastava žirija za dodjelu nagrade, iz razloga što je, kako kaže, jedan od članova, u medijskom izvještavanju o nagradi, potpisan kao predstavnik JU Muzeji i galerije Podgorice“.
„Bitno je istaći da JU Muzeji i galerije Podgorice nije učestvovala u tom procesu, niti je delegirala svog predstavnika za člana žirija te nije bilo primjereno da individulani stav bude predstavljen kao stav i mišljenje institucije“, podvukao je Ćetković.
Zablude o referencama
Prema njegovim riječima, kada se formiraju stručne komisije u kulturi, u njima moraju biti zastupljeni kulturni djelatnici čiji su doprinosi u struci od posebnog značaja, kako bi, ističe Ćetković, i komisija, odnosno njene odluke imale relevantnost.
„Mišljenja sam da se u kulturi, uostalom i u svakoj oblasti u Crnoj Gori, moraju regulisati kriterijumi, primjenjivati standardi poslovanja, ali i preispitivati sadržaji koji se objavljuju u medijima, tj. način na koji se o njima izvještava. U protivnom, pospješuje se prosječnost, a građani i javnost se dovode u zabludu o referencama, nagradama i stvarnim postignućima“, naglašava naš sagovornik.
Ujedno, dodaje Ćetković, kada ne postoji svijest o tome šta je u kulturi referentno, onemogućava se stručna javnost da dođe do izražaja i da na pravi način djeluje u svojoj profesiji.
„Stavljanjem u prvi plan projekata u kulturi koji su sa aspekta struke i referenci upitni, uskraćuje se prostor za realizaciju reprezentativnih i originalnih inicijativa“, poručio je direktor JU Muzeji i galerije Podgorice.
Bez odgovora na pitanja Analitike
Na ovu temu, Portal Analitika uputio je pitanja i Draganu Radoviću, predsjedniku NVO Muzejskog društva Crne Gore. Do objavljivanja teksta, odgovore nijesmo dobili.