To govori istraživanje koje su sproveli Centar za građansko obrazovanje i Damar, u kojem je učestvovalo 1.000 ispitanika, a koje pokazuje i kako 54,7 odsto njih smatra da ideologije i politike koje su dovele do ratnih sukoba i zločina tokom 90-ih i dalje žive u Crnoj Gori.
„Sa druge strane, 22,5 posto smatra da one više nisu prisutne, dok 22,8 posto nema stav po tom pitanju ili odbija na to pitanje da odgovori. Imali smo i pitanje – da li je Crna Gora učestvovala u ratovima 90-ih na prostoru bivše Jugoslavije? – s obzirom na to da u javnom diskursu postoji podijeljeno mišljenje o tom pitanju. Većina ispitanika i ispitanica smatra da je Crna Gora učestvovala u ratovima 90-ih na prostoru bivše Jugoslavije, što smatra 71,8 odsto ispitanika. Vrlo je mali procenat onih koji vjeruju da Crna Gora nije učestvovala u ratovima 90-ih kako se izjasnilo 16,7 posto, dok 11,5 posto nema stav o tom pitanju ili odbija da odgovori na to pitanje,“ naveo je koordinator programa “Ljudska prava” Damir Suljević.
Istraživanje je pokazalo da oko četiri petine ispitanika zna za napad na Dubrovnik koji se dogodio oktobra 1991. godine.
„Na pitanje da li je napad na Dubrovnik bio opravdana vojna akcija, većina onih koji su čuli za ovaj napad smatra da to nije bila opravdana akcija, što smatra 57,7 posto ispitanika. Nešto manje od jedne petine to vidi kao opravdanu akciju, dok skoro jedna četvrtina nema stav ili odbija da odgovori na to pitanje. Na pitanje koliko je crnogorskih građana poginulo u napadu na Dubrovnik, što zaista jeste manje poznata informacija većina ispitanih ne zna odgovor na to pitanje. Oko četvrtine ispitanika, njih 25,9 posto smatra da je taj broj bio veći od sto, te kada se u obzir uzmu istorijske činjenice, oni bi bili u pravu,“ naveo je Suljević.
Ivana Matanović, saradnica na programima u CGO, istakla je da je na pitanje Da li je na prostoru Crne Gore bilo ratnih zločina? skoro polovina ispitanika, 49,7 posto odgovorilo da na prostoru Crne Gore jeste bilo ratnih zločina.
„Istovremeno, 23,4 posto vjeruje da nije bilo ratnih zločina u tom periodu na teritoriji Crne Gore. Dodatnih 26,9 odsto nema stav ili je odbilo da odgovori na ovo pitanje. Među ispitanicima koji vjeruju da je na teritoriji Crne Gore bilo ratnih zločina najviše njih zna za zločin u Štrpcima (22,9 odsto), zatim za zločin u Bukovici (22,5 odsto) i za logor Morinj (18 odsto), slijede slučaj Deportacija, Kaluđerski laz, a najmanje ispitanika upoznato je sa slučajem porodice Klapuh i to svega 5,3 posto,“ navela je Matanović.
Tokom istraživanja velika većina ispitanika je navela da zna šta se desilo u Srebrenici jula 1995. godine.
„Preko 65 odsto ispitanika koji navode da znaju šta se dogodilo u Srebrenici smatra da je tamo počinjen genocid, a manje od petine ne dijeli to mišljenje, dok 16,2 posto ne može da se odredi. Uz odluku Vlade da podrži rezoluciju UN-a o Međunarodnom danu sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici stoji preko 63,3 posto ispitanih građana i građanki, dok je 16,5 posto ne podržava, a 20,3 nema stav ili odbija da odgovori,“ ispričala je Matanović.
Dodaje da velika većina ispitanika, 86,8 posto, zna za NATO intervenciju na Jugoslaviju 1999. godine, ali da većina ispitanika i ispitanica ipak ne zna koliko je bilo poginulih u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja.
„Većina ispitanika, 40,9 odsto,smatra da se Crna Gora nije suočila sa svojom ratnom prošlošću iz 90-ih, dok 29,6 odsto vjeruje da jeste. Skoro trećina ispitanika i ispitanica nema stav ili odbija da odgovori na ovo pitanje. Više od polovine ispitanika, 53,3 posto podržava proces suočavanja sa ratnom prošlošću u Crnoj Gori, dok 22,2 posto ne podržava takav proces,“ istakla je Matanović.
Kada je u pitanju mišljenje građana o zalaganju političkih partija i koalicija za suočavanje sa prošlošću najveći broj negativnih ocjena imaju Albanski forum, FORCA, HGI i DUA.
“Više od polovine ispitanika i ispitanica smatra da se ove partije ne zalažu za tranzicionu pravdu. Blizu 50 posto negativnih ocjena bilježe koalicija Za budućnost Crne Gore, CIVIS, Ujedinjena Crna Gora i Preokret, što ukazuje na dominantnu percepciju da ove stranke i koalicije ne pokazuju dovoljno angažmana po ovom pitanju. Najviše pozitivnih ocjena imaju Bošnjačka stranka, DPS, PES i Evropski savez, što ih svrstava među političke subjekte koji su relativno bolje ocijenjeni u kontekstu suočavanja sa prošlošću,” naveo je koordinator programa “Ljudska prava” Damir Suljević.
