„Ovo je najbolja šansa koju imamo da pređemo na održivu i razvijenu ekonomiju“, rekao je Borić, prenosi N1.
Precizirao je da će budući ugovori vezani za litijum biti sklapani samo kao javno-privatna partnerstva, pod kontrolom države. To znači da će u zemlji sa najvećim svjetskim rezervama litijuma vremenom kontrola nad ovim resursom biti prenijeta sa industrijskih giganata SQM i Albemarle na posebnu državnu kompaniju.
SQM i Albemarle trenutno snabdijevaju kompanije Tesla, LG Energy i druge proizvođače električnih vozila i baterija.
Vlada neće raskinuti postojeće ugovore, a predsjednik se nada da će kompanije biti otvorene za učešće države prije njihovog istoka. Ugovor sa SQM-om ističe 2030. godine, a sa kompanijom Albemarle 2043.
Predsjednik Čilea najavio je da će započeti dijalog sa organizacijama, kompanijama i zakonodavcima o stvaranju litijumske kompanije koja će biti u potpunom vlasništvu države. Postojeća državne kompanije Koldeko, inače najveći proizvođač bakra u svijetu, i Enami dobiće zadatak da procijene da li bi imali koristi od državnog partnerstva prije nego što se formira nacionalna litijumska kompanija.
Predsjednik Čilea je istakao da će postojati posebno odjeljenje posvećeno unapređenju tehnologije kako bi se minimizovali uticaji na životnu sredinu.
Namjera Borića je i da rudarenje u Čileu unapredi u proizvodnju baterija u toj zemlji.
„Možemo da proizvodimo baterije u Čileu, ne moramo samo da izvlačimo sirovi materijal“, istakao je predsjednik napominjući da država na sjeveru zemlje osniva tehnološki institut za litijum i slane pustinje, u kojima se rudnici i nalaze.
Najava predsjednika Čilea dio je talasa nacionalizacije i preuzimanje kontrole država nad ključnim resirsima koji su neophodni za električna vozila, koja više nijesu pitanja budućnosti, već sadašnjosti. Tako je Meksiko prošle godine nacionalizovao svoje rezerve litijuma, a Indonezija je 2020. zabranila izvoz rude nikla, glavnog matrijala za izradu baterija, piše N1.
