Civilno društvo ima nezamjenjivu ulogu u zaštiti životne sredine kroz podizanje svijesti, zagovaranje politika i implementaciju inovativnih rješenja, a njegova uloga će postati još važnija kada Crna Gora postane članica Evropske unije (EU), čime će doprinositi ispunjavanju evropskih ekoloških ciljeva.
To je poručeno na završnoj konferenciji projekta „Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E)“, koju je organizovao Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).
Izvršna direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica i predstavnica Koalicije 27, Jovana Janjušević, istakla je važnost pristupanja EU ne samo kao tehničkog procesa, već kao ključnog pitanja za dobrobit građana i očuvanje prirodnih resursa.
„Pristupanje EU ne treba posmatrati kao domaći zadatak, već kao priliku da unaprijedimo životni standard, zaštitimo prirodu i obezbijedimo bolju budućnost za naše porodice i društvo“, poručila je Janjušević.
Prema njenim riječima, prostor je najvažniji resurs koji Crna Gora gubi neodgovornim prostornim planiranjem.
„Jednom izgubljen prostor ne možemo vratiti. Način na koji se trenutno odnosimo prema prostoru je zabrinjavajući, posebno kroz izmjene prostornog plana za Podgoricu“, upozorila je Janjušević.
Ukazala je da se izmjene ovog plana donose na način koji krši formalno-pravne procedure i naučne smjernice, navodeći da to može imati katastrofalne posljedice po biodiverzitet.
„Planirane izmjene uključuju megalomanske energetske projekte na budućim Natura 2000 staništima, poput Ćemovskog polja, koje bi trebalo biti zaštićeno ulaskom Crne Gore u EU“, rekla je Janjušević.
Ukazala je na problem neadekvatnog rješavanja otpada, poput dugogodišnjeg problema sa spaljivanjem automobilskih guma na Ćemovskom polju.
„Pričamo o ulasku u EU, a istovremeno nemamo rješenje za gume. U državi koja se deklariše kao ekološka, ovo je apsolutno neprihvatljivo“, poručila je Janjućević.
Upozorila je na gubitak ptičjih vrsta, uključujući one koje su zaštićene evropskim zakonodavstvom, kao što je velika ševa i noćni potrk.
„Umjesto da štitimo ove vrste, planiramo projekte koji će ih uništiti“, rekla je Janjušević.
Kazala je da se nada da će pristup EU programima, poput LIFE programa, omogućiti rješavanje ekoloških problema i očuvanje prirode.
„Za ovakve probleme su potrebna sredstva, a pristup EU programima može nam pomoći da liječimo ono što su drugi prije nas narušili“, zaključila je Janjušević.
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, Predrag Zenović, istakao je važnost zajedničkog djelovanja svih sektora društva u procesu evropskih integracija.
„Svi smo svjesni da su prepreke na ovom putu zajedničke i da je njihovo prevazilaženje moguće samo kroz dijalog, partnerstvo i transparentnost“, kazao je Zenović.
Ukazao je da je uloga civilnog društva na tom putu „nemjerljiva“.
„Nije slučajno da se danas ističe rad manjih organizacija koje djeluju na lokalnom nivou. One su oslonac promjena i ključ za postizanje konkretnih rezultata“, smatra Zenović.
Podsjetio je na konkretne korake koje je Crna Gora preduzela u protekloj godini u cilju unapređenja zaštite životne sredine.
„Usvojeni su Zakon o šumama i Zakon o upravljanju otpadom, a uskoro možemo očekivati i donošenje državnog plana upravljanja otpadom, kao i nacionalnog energetskog i klimatskog plana“, naveo je Zenović.
Kazao je i da je nastavljen rad na proširenju zaštićenih područja, pri čemu su već dvije nove teritorije dobile status zaštićenih prirodnih dobara., navodeći da to pokazuje posvećenost Crne Gore očuvanju prirodnih resursa i harmonizaciji sa evropskim standardima.
Govoreći o ključnim izazovima, Zenović je izdvoji zaštitu Ulcinjske solane, prostora koji ima izuzetan značaj za biodiverzitet i potencijal za razvoj ekoturizma.
„Iako smo zahvalni svima koji su doprinijeli zaštiti Solane, posao još nije završen. Ona zahtijeva strateško planiranje i ozbiljne investicije kako bi se osigurala njena budućnost“, poručio je Zenović.
On smatra da je građani moraju promijeniti paradigmu u odnosu prema prirodi, „izaći iz antropocentrične vizije i shvatiti da priroda nije samo resurs, već naš saveznik“.
„To je ključno za stvaranje održive budućnosti“, ocijenio je Zenović.
Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Zoran Dabetić, naglasio je važnost zajedničkog djelovanja institucija, privatnog sektora i građana.
„Suočavamo se sa izazovima poput klimatskih promjena, gubitka biodiverziteta i zagađenja, što direktno ugrožava zdravlje i kvalitet života svih građana Crne Gore“, rekao je Dabetić.
Istakao je da rješavanje ovih problema zahtijeva angažovanje svih sektora, sa posebnim akcentom na civilno društvo.
Dabetić je ukazao na to da izvještaj Evropske komisije za 2024. godinu ocjenjuje određeni nivo spremnosti Crne Gore u oblasti zaštite životne sredine.
„Dinamika koja nas čeka u narednom periodu je izuzetno zahtjevna, posebno u upravljanju otpadom, zaštiti prirode i upravljanju vodama“, dodao je Dabetić.
Ocijenio je da je uloga civilnog društva nezamijeniva u podizanju svijesti javnosti, zagovaranju održivih politika i praktičnom djelovanju, podsjećajući da je ključni partner u procesu donošenja strateških odluka i implementaciji konkretnih rješenja.
Dabetić je izdvojio nekoliko značajnih postignuća ostvarenih u prethodnom periodu, podsjećajući da je tokom 2024. godine Ministarstvo uložilo 150.000 eura za 21 projekat koje su realizovale nevladine organizacije širom Crne Gore.
Najavio je da Crna Gora aktivno radi na pristupanju LIFE programu Evropske unije, platformi za finansiranje projekata u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih akcija.
„Pristup LIFE programu otvoriće brojne mogućnosti za inovacije, saradnju i konkretne akcije“, pojasnio je Dabetić.
Naglasio je da država ima obavezu da pruži podršku civilnom sektoru, navodeći da nevladine organizacije moraju biti prepoznate, kao i lokalne inicijative, #kao stubovi našeg evropskog puta“.
Zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Liselotte Isaksson, naglasila je značaj usklađivanja sa pravnom tekovinom EU u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena, koja obuhvata preko 200 ključnih zakona.
„Ovo je veliki izazov za svaku zemlju kandidata. Potrebna je snažna i fokusirana administracija, ne samo na centralnom već i na lokalnom nivou, jer većina promjena mora da se sprovede upravo lokalno“, rekla je Isaksson.
Smatra da Crna Gora mora ubrzati ispunjenje postavljenih ciljeva, posebno u okviru Poglavlja 27, koje je ključno za proces pridruživanja EU.
„Integrisanje ekoloških standarda u prostorno planiranje može osigurati razvoj koji je ne samo u skladu sa zakonodavstvom EU, već i održiv i u korist svih građana“, rekla je Isaksson.
Ona je pohvalila rad organizacija civilnog društva u Crnoj Gori na polju zaštite životne sredine.
„Civilno društvo ima važnu ulogu, ne samo u podizanju svijesti i zagovaranju politika, već i u implementaciji inovativnih ideja i samih politika. Njihova uloga će biti još značajnija kada Crna Gora postane članica EU, jer je jako civilno društvo ključno za dalji napredak u oblasti zaštite životne sredine“, istakla je Isaksson.
Predstavljajući Izvještaj iz sjenke: Glas prirode koji stiže do Brisela, izvršna direktorka Green Home-a Azra Vuković predstavljajući nalaze za 2024. godinu u oblasti horizontalnog zakonodastva, konstatovala je da tu nije bilo napretka, prvenstveno zbog nedostatka administrativnih kapaciteta i međuinstitucionalne koordinacije.
„Kad je u pitanju oblast kvaliteta vazduha, siituacija je i dalje zabrinjavajuća, a strategija upravljanja kvalitetom vazduha još nije donesena. Podaci pokazuju da smo među državama sa najlošijim kvalitetom vazduha u Evropi“, rekla je Vuković.
Ukazala je da u oblasti upravljanja otpadom otvaren napredak, uključujući usvajanje Zakona o upravljanju otpadom, ali da su problemi poput neadekvatnog zbrinjavanja otpada i dalje prisutni.
„Kad je u pitanju kvalitet voda, nastavljene su aktivnosti usklađivanja sa EU direktivama, ali infrastrukturni problemi, poput kanalizacionih mreža, ostaju izazov. U oblasti zaštite prirode uočili smo ograničeni napredak, dok donošenje i implementacija zakona kasne. Usvojeni su neki planovi, ali mnoge zaštićene zone i dalje nemaju adekvatnu upravu“, navela je Vuković.
U oblasti industrijskog zagađenja i buke, kako je dodala, napredak nije ostvaren, navodeći da nedostaju strateški dokumenti i administrativni kapaciteti.
„Kad je u pitanju oblast klimatskih promjena, Ključni zakoni i strategije još nisu usvojeni. Strategija niskokarbonskog razvoja i nacionalni plan za energetiku i klimu i dalje čekaju na finalizaciju.U oblasti civilne zaštite nedostaje ljudskih i tehničkih resursa, posebno u opštinama na sjeveru, gdje su izazovi najozbiljnij“, rekla je Vuković.
Predstavnica Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Danka Kažić, kazala je da je radna grupa za vođenje pregovora u oblasti životne sredine, u saradnji sa EU, u proteklim godinama ostvarila značajan napredak.
„Akcioni plan za Poglavlje 27, usvojen 2021. godine, precizno definiše obaveze koje moramo ispuniti. Takođe, izveštaji o napretku se dostavljaju Vladi svakih šest meseci, uz obaveznu prevodnu verziju na engleski jezik, kako bi Evropska komisija mogla pratiti naš napredak“, navela je Kažić.
Podsjetila je da plan predviđa 251 obavezu, a realizaciju tih obaveza prate 25 različitih institucija.
„Do sada smo realizovali 122 obaveze, što čini 48 odsto ukupne realizacije, a ostale obaveze su u procesu. Veliki broj ovih obaveza ima kontinuirani karakter, pa se njihova realizacija prati do trenutka zatvaranja poglavlja. Posebno značajne obaveze odnose se na upravljanje otpadom, zaštitu prirode i upravljanje vodama, a rokovi za realizaciju tih mjera traju do 2026. godine“, kazala je Kažić.
Podsjetila je da su u aprilu 2024. godine usvojili Zakon o upravljanju otpadom, Zakon o industrijskim emisijama i Zakon o biocidnim proizvodima.
„Takođe, Zakon o šumama usvojen je u septembru 2024. godine. U narednom periodu očekujemo usvajanje Zakona o prirodi, kao i Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti od njihovih negativnih uticaja“, navela je Kažić.
Što se tiče strateških dokumenata, kako je dodala, očekuju završetak Državnog plana upravljanja otpadom 2025. godine, kao i Nacionalnog plana za prilagođavanje klimatskim promjenama za period 2025–2029.
„Zatvaranje ovog poglavlja do 2026. godine je ambiciozan cilj, ali uz snažnu političku volju i efikasno upravljanje resursima, uverena sam da je to ostvarivo“, smatra Kažić.
Ukazala je da sprovođenje ovih mjera zahtijeva obimnu infrastrukturu, usvajanje novih zakona i promjene praksi u oblasti upravljanja otpadom, zaštite prirode, kvaliteta vazduha i voda.
„Naša sposobnost da ostvarimo ove ciljeve zavisi od efikasnog sprovođenja planiranih aktivnosti, kao i od finansijske podrške EU i domaćih fondova. Evropska komisija je novembra 2023. godine usvojila novi plan za Zapadni Balkan, koji predviđa značajna bespovratna sredstva i povoljne kredite“, navela je Kažić.
Govoreći o programu LIFE, Sanela Metjahić iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, podsjetila je da je proces pristupanja LIFE programu započeo prije više od pola godine, kao i da su organizovane brojne radionice i informativne sesije sa relevantnim institucijama i partnerima iz susjednih država.
„LIFE program je posvećen ekološkim ciljevima, kao i borbi protiv klimatskih promjena, a obuhvata četiri glavna podprograma: prirodu i biodiverzitet, cirkularnu ekonomiju, mitigaciju i adaptaciju na klimatske promjene, te koordinaciju i podizanje svijesti“, rekla je Metjahić.
Pojasnila je da program LIFE pruža različite vrste bespovratnih sredstava za projekte, uključujući projekte standardnog djelovanja, strateške projekte i projekte tehničke pomoći.
„Za većinu projekata finansiranje može da iznosi do 60 odsto, dok se za projekte koordinacije i podizanja svijesti sredstva mogu dobiti i do 90 odsto“, navela je Metjahić.
Kazala je da, iako Crna Gora nije mogla da aplicira za sredstva prošle godine, Ministarstvo ekologije aktivno sarađuje sa državama koje već učestvuju u programu, kao što je Hrvatska, kako bi pripremili projekte za naredni poziv.
„Iako procedura može trajati od mjesec do dva mjeseca nakon što pošaljemo naše projekte Evropskoj komisiji, nadamo se da ćemo već ove godine biti u mogućnosti da učestvujemo i iskoristimo sredstva koja će nam biti na raspolaganju“, istakla je Metjahić.
Ukazala je da je pored LIFE programa, Ministarstvo u procesu implementacije Akcionog plana za zaštitu prirode, kao i energetskog i klimatskog plana, koji će, kako je navela, biti završeni u prvom kvartalu 2024. godine.
Na konferenciji je predstavljeno istraživanje javnog mnjenja o ekološkoj svijesti građana, koje je za 2024. godinu sprovela firma NinaMedia pod vođstvom metodologa Miloša Bešića na reprezentativnom uzorku od 1000 crnogorskih građana/ki.
Bešić je kazao da su nalazi istraživanja pokazali da građani Crne Gore smatraju da je stanje na planeti uopšte mnogo lošije nego u Crnoj Gori.
„Ove stavove nije značajno promenilo istraživanje iz 2023. godine, dok je broj onih koji smatraju da institucije vode računa o životnoj sredini neznatno porastao sa 30 na 43 odsto“, rekao je Bešić.
Kazao je da najveći ekološki problem, prema građanima, ostaje otpad, posebno divlje deponije.
„Ovaj problem je i dalje u fokusu, dok su građani u sve većem broju počeli da prepoznaju ljudski faktor kao ključni uzrok zagađenja“, rekao je Bešić.
Istakao je da bi značajan broj građana, njih 78 odsto,bilo spremno da izdvoji dio svog prihoda ukoliko bi bio siguran da će novac biti upotrebljen za zaštitu životne sredine, ali da postoji i značajan broj skeptika, koji smatraju da su ekološki problemi preuveličani.
„Istraživanje je pokazalo da građani većinom podržavaju ideju da ekonomija i ekologija mogu koegzistirati u ravnoteži, dok vrlo mali broj ljudi smatra da ekonomija treba da bude ispred zaštite životne sredine“, naveo je Bešić.
Kazao je da je istraživanje pokazalo da, iako većina građana, oko 85 odsto, zna šta je selektivno odlaganje otpada, problem ostaje nedostatak odgovarajućih kontejnera.
„Više od 40 odsto ispitanika je izjavilo da bi počeli sa selektivnim odvajanjem otpada kada bi postojali odgovarajući kontejneri u njihovim naseljima“, rekao je Bešić.
Kazao je da televizija i internet portali i dalje dominiraju kao najvažniji izvori informacija o ekologiji, dok su društvene mreže počele da preuzimaju sve veću ulogu.
„Istraživanje je pokazalo da građani ocijenjuju ekološku kulturu u Crnoj Gori kao nezadovoljavajuću, sa 80 odsto smatrajući da se zaštita životne sredine često zloupotrebljava od strane političara“, naveo je Bešić.
Ukazao je da je više od polovine ispitanika izjavilo da bi redovno učestvovalo u akcijama poboljšanja kvaliteta životne sredine, kao što su čišćenje gradova i obala rijeka.
Predstavljajući projekte podržane kroz grant šemu, predstavnica CZIP-a, Ksenija Medenica predstavila je projekte koji su podržani kroz grant šemu namenjenu malim organizacijama civilnog društva, a koji su imali za cilj unapređenje ekološke svijesti i rješavanje lokalnih ekoloških problema u skladu sa ekološkim standardima EU.
„Cilj grant šeme bio je da se ojača građansko učešće, poboljša transparentnost u odlučivanju i promoviše ekološki aktivizam. Pored toga, projekti su uključivali inicijative za upravljanje otpadom, zaštitu prirodnih resursa i unapređenje sinergije među ključnim akterima u rješavanju ekoloških izazova“, navela je Medenica.
Ukazala je da je ukupni fond za realizaciju ovih projekata iznosio 50.000 EUR, raspoređenih između osam odabranih organizacija, sa iznosima između 5.000 i 7.000 EUR po projektu.
„Među organizacijama koje su dobile podršku su: Dr Martin Schneider-Jacoby (MSJA), MogUL, Zinak, RDA-UBA, Gnijezdo, Ljubitelji prirode, Da zaživi selo i Akcija za socijalnu pravdu.Nekoliko od ovih projekata bavilo se važnim pitanjima poput zaštite životne sredine i održivog upravljanja otpadom. Na primjer, MSJA je implementirala projekat zaštite dina na Velikoj plaži, dok su organizacije Mogul i RDA radile na povezivanju građana i institucija za efikasnije upravljanje otpadom“, navela je Medenica.
Pored toga, kako je dodala, projekti su uključivali edukaciju građana i mladih o značaju očuvanja životne sredine, kao što je to bio slučaj sa organizacijom Gnijezdo, koja je angažovala zelene ambasadore u školama.
„Organizacija Zinak promovisala je zelenu cirkularnu ekonomiju u školama, dok je Akcija za socijalnu pravdu radila na usklađivanju domaćih zakona sa EU standardima. Organizacija Da zaživi selo se bavila zaštitom vode u Pljevljima, dok je organizacija Ljubitelji prirode pripremila Studiju slučaja: Kanjona Komarnice“, rekla je Medenica.
Istakla je da su svi projekti donijeli značajne rezultate u lokalnim zajednicama, iako se mnogi od njih tek razvijaju.
„Kao rezultat, ostvareni su pozitivni ekološki pomaci, a organizacije su pokazale sposobnost da ostvare značajan uticaj na lokalnu zajednicu“, zaključila je Medenica.
Konferencija je organizovana u okviru projekta „Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E)" koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.
