Do sada državne institucije nijesu na adekvatan način vodile brigu o iseljencima, a samim tim iz nezadovoljstva prema takvom odnosu svoje matice oni u državama u kojima žive na kvalitetan način nijesu vodile brigu o svom kulturnom nasleđu, navode u Crnogorskoj kulturnoj mreži.
Naročito je, tvrde oni, zapostavljena razjedinjena crnogorska zajednica u Srbiji koja je izložena raznim pritiscima koji su veoma izraženi prilikom popisa stanovništva.
“Takođe u Srbiji postoje određena “udruženja Crnogoraca” koja falsifikukući istorijiske činjenice predstavljaju crnogorsko kulturno nasleđe kakvo ono nikad nije bilo. Ono što je posebno za brigu kada je u pitanju naša zajednica u Srbiji jeste podatak da se broj građana ove države koji se izjašnjavaju kao Crnogorci između dva popisa prepolovio, a da se niko od nadležnih institicija nije zapitao zašto se to desilo. Takođe treba naglasiti da nije dobro da Crnogorski nacionali savjet ne može da ostvari saradnju sa ministarstvima kulture i prosvejte koja bi umnogome doprinijela očuvanju kulturnog nasleđa crnogorske zajednice u Srbiji”, ističu u CKM-u.
Kao dobar primjer organizacije crnogorske zajednice CKM ističe zajednice u Sloveniji koja za svoj rad ima veliku podršku počasnog konzula države Vojislava Kovača i crnogorsku zajednicu Makedonije na čijem je čelu Boris Popivoda.
“Vlada Crne Gore bi trebalo da riješi zahtjev crnogorskih iseljenika iz svih krajeva svijeta koji se odnosi na dobijanje crnogorskog državljanstva. U koliko bi postajala politička volja ovaj zahtjev bi mogao biti riješen uz osnovni preduslov da uz dobijanje državljanstva ne mogu imati pravo glasa u izbornim procesima”, navode u CKM-u.
Crnogorska kulturna mreža izražava očekivanje da će politički subjekti koji budu formirali novu Vlade uvažiti njihovu sugestiju koja će biti od velikog značaja za crnogorske iseljenike širom svijeta.
