Protekle dvije godine njen slogan “Ne postoji alternativa štednji”, koji je uporno ponavljala da bi dobila podršku svoje vlade i parlamenta za krajnje nepopularne mjere za spas zemalja eurozone pogođenih krizom.
Do sada joj je to polazilo za rukom, ali svoju evropsku politiku Merkelova će morati da prepusti sudu njemačkih birača na opštim izborima iduće godine. To je bila njena najveća briga kada se, poslije iscrpljujućeg samita, iz Brisela vraćala u Berlin, kaže se u analizi Almut Meler, direktorka Centra za evropske političke studije Alfred fon Openhajm, koju je objavila američka globalna televizijska mreža.
Dosadašnja taktika davala je rezultate jer su Njemci znali da Njemačka diktira pravila igre, pravila koja su im garantovala da nijedna od posrnulih zemalja neće dobijati pomoć samo da bi mogla da nastavi da troši kredite i povećava dugove.
Prije odlaska u Brisel, Merkelova se sastala sa španskim, francuskim i italijanskim kolegom u Rimu i stoga se nije iznenadila kada su Marijan Rahoj i Mario Monti odbili da napuste pregovarački sto dok se ne postigne dogovor o ključnim mjerama.
Tako se došlo do sporazuma o direktnoj rekapitalizaciji banaka bez opterećivanja domaćih budžeta.
Pristajući na kompromis, Merkelova nije poražena. Naprotiv, spriječila je krah Španije i Italije i time spasla euro. Naravno, ušla je u pregovore “zveckajući” oštrim rečima u stilu “nema evroobveznica dok sam ja živa” i, naravno, otišla je tvrdeći da je prevladao njen stav “nema garancija bez odgovornosti”, aludirajući na nezavinsu kontrolu banaka.
U Njemačkoj domaća štampa ju je dočekala na nož. Nju, ipak, najviše muči kako iduće godine da ubijedi birače u to da rješavanje teškoća ostalih članica Unije nije više pitanje izbora za Nemačku, jer su sudbine članica evrozone suviše ispreplitane. Izborna kampanja koja će se tek za zahuktati poslije raspusta, kada će Nemačka i ostale vlade morati da se upuste u pregovore o novom upravljanju Unijom, prava je noćna mora za kancelarku.
Raspoloženje prema eurozoni u drugim djelovima zemlje daleko je od raspoloženja političke elite u Berlinu. Svjesna da Njemce brinu ustupci Briselu, ona će iduće godine ponovo morati da objašnjava zašto je popustila i odrekla se njemačke dominacije, zašto je pristala na reforme umjesto obećane stroge štednje, zašto je odstupila od pravila da nema novca bez ispunjenja određenih uslova, navodi se u analizi koju je prenio Blic.
Foto: AP
