- Ova izmjene zakona je jedan korak ka uspostavljanju regulatornih tijela koja će naći mehanizme kontrole i koja će to omogućiti. Što se tiče dopunskog rada, dozvoljen je u jednoj privatnoj ordinaciji, u svim državnim institucijama i obrazovnim ustanovama. To je bio prvi korak da nešto promijenimo. Mi bi bili zadovoljni kad bi mogli da omogućimo svim ljekarima da mogu da se kreću slobodno na tržištu. Međutim, trenutno stanje u Crnoj Gori nije baš tako. Inspekcijski organ je druga institucija, oni su jako ograničeni u ljudskim resursima i ne mogu da odrade sve mehanizme kontrole - rekla je Ćorić.
Predsjednica Ljekarske komore Žanka Cerović kazala je da prvi put čuje da su ove zabrane bile zbog nemogućnosti kontrole države.- Da li su ljekari krivi što država ne može na adekvatan način da iskontroliše dopunski rad - upitala je Cerović.
Peticiju kojom se traži povlačenje Zakona iz skupštinske procedure potpisalo je 247 specijalista iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).
Direktor Fonda za zdravstvo Vuk Kadić kazao je da podržava kolega da u slobodno vrijeme rade šta žele.
- Ali isto tako, sa jedne strane, mislim da ovo nije trebalo definisati Zakonom, već sa nivoa menadžmenta. Zaposlenima se, u okviru ugovora na neki način štiteći svoju kuću zabranjuje da svoja znanja negdje drugo plasiraju - rekao je Kadić.
Vladimir Dobričanin iz Odbora za zdravstvo smatra da ovim KCCG ne bi zadržao primat na zdravstvenom tržištu.
- Ne bi, vjerujte mi, jer bi barem 100 ljekara iz Kliničkog centra otišlo. To zanči da Klinički centar više njije funkcionalan. Jer sada imate 100 i kusur - 200 ljekara koji rade privatno - naglasio je Dobričanin.
